fbpx

Rječnik je objavljen početkom 2019. godine u izdanju Omladinske kulturne asocijacije Bošnjaka u Makedoniji “Šadrvan” iz Skoplja. “Ovo leksikografsko djelo predstavlja standardni dvojezični rječnik, nudi odrednicu odabranog leksičkog fonda u skladu s osnovnom namjenom. Zamišljen kao potpuni rječnik, nudi bilježenje svih leksema potvrđenih u korpusu u aktuelnom trenutku u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Rječnik nesumnjivo ima veliku upotrebnu vrijednost”, kaže autorica

Žena Bošnjakinja poseban je fenomen. Malo je ko toliko predeverao i istrpio, malo je ko tako odlučno zasukao rukave i dao sve od sebe, a opet ostao marginaliziran kao bošnjačke žene. Stoljećima su naše kuće i naša čeljad stajali na plećima Bošnjakinja koje su ponosno, uzdignute glave i dostojanstveno čuvale naš obraz, našu vjeru i naš narod

Sve postaje opasnije ako se razumije da je Vučićeva podrška trećem entitetu ustvari pokušaj da se službenom Zagrebu pokažu prednosti ruskog utjecaja u regiji. Pokušava se ne baš suptilno natuknuti da je danas moguće ono što nije bilo moguće devedesetih, namiriti zajedničke srpsko‑hrvatske apetite i interese nauštrb treće strane – Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, ali isključivo uz podršku i protekciju obnovljene velike svjetske sile kakva je današnja Rusija.

Premijer nikako da se izbori s pitanjem paušala koji se, iz nekog misterioznog razloga, pokazuju kao Ahilova peta njegove političke karijere. Paušalima skloni Forto, predlagao je prije dvije godine, još dok je bio zastupnik Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine, ukidanje paušala zastupnicima u Skupštini Kantona Sarajevo.

Desničarsko-bjelački šovinizam u Evropi i SAD-u uglavnom je usmjeren protiv Hebreja i protiv tamnoputih osoba, Afrikanaca, Arapa, Indijaca, Roma... Zbog svoje tradicionalne neobrazovanosti, šovinisti su islamofobiju objedinili s rasnom pripadnošću pa bijele muslimane definiraju kao osobe koje ne pripadaju svojoj rasi. O tome govori i studija Kako bijeli muslimani podnose islamofobiju, nedavno objavljena u Americi

Enisa Larson živi i radi u Švedskoj, a u okolini Prijedora, odakle je rodom, 2012. godine podigla je voćnjak na vlastitom imanju. U voćnjaku je zasađeno 5.000 stabala. Već 2016. godine Enisa je osnovala firmu “Agroplus”. Renata Skoko odselila je kao samohrana majka s djetetom školskog uzrasta nedavno u Njemačku. Pošto ima hrvatsku putovnicu, mogla je otići da radi a da ne traži vizu. U Sarajevu je radila u privatnoj poliklinici, a u Njemačkoj je njegovateljica

Valjalo mi je spasiti porodicu, sačuvati vlastitu glavu te zadržati što više komšija i saboraca da se ne povuku s jedinicama tzv. Narodne odbrane. Onima koji su željeli ostati upućivane su razne prijetnje. Meni je poznanik došao reći da bježim jer me planiraju ubiti i kuću mi zapaliti. Valjda im je neko javio da zaustavljam vojnike i odvraćam ih od odlaska. Svojim ukućanima sam rekao da ostanu kod kuće, a ja sam otišao iskopati rov u šumi iznad kuće. Uzeo sam dvije puške i otišao u šumu, gdje sam ostao dok opasnost nije prošla. Samo je supruga znala gdje sam”

Nije mogućnost kupovina raznih falsifikata – certifikata, potvrda, svjedočanstava i diploma jedina, pa ni najveća anomalija obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Kod nas sve može biti legalno, ali ne i legitimno, pa tako i diploma. Škola se, čak i visoka, da završiti bez mnogo truda, čak i ako se ne plati jer su negdje kriteriji takvi da se može pasti “samo niz stepenice”

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od tog susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije