Štaviše, Konaković, iako je svojim izjavama indirektno optužio ratno rukovodstvo SDA na čelu s rahmetli Izetbegovićem za etničko čišćenje Srba, sada tvrdi da je autohtoni učenik i nasljednik Izetbegovićeve politike iako je po vlastitom priznanju u politici petnaest godina, što znači da je u nju ušao onda kada je Alija Izetbegović preselio na bolji svijet.
“Kao i u većini drugih naučnih oblasti, vrijedan materijal uvijek će uporno čekati marljivog istraživača. Mora se, naime, dugoročno i u kontinuitetu raditi na afirmiranju duhovne prošlosti da bismo imali učinkovite rezultate. Veoma je bitno imati odgovarajuću podršku sistema. Ozbiljna afirmacija ne može se osigurati sporadičnim projektima. Već godinama se govori kako je Univerzitetu u Sarajevu potreban studij etnologije. Nije mi jasno zašto ne postoji dovoljno sluha za ove društveno korisne poduhvate”
Bio je prvoklasan intelektualac, naučnik, filolog, prevodilac, prosvjetni radnik i prosvjetitelj koji se, bez obzira na sve prepreke tadašnjih nacionalista, borio za demokratiju i jednakost. Bio je neumoran pisac, organizator i animator koga su mnogi pošteni ljudi u tadašnjoj Jugoslaviji i šire poštovali zbog autentičnosti i smjelosti u propagiranju ne samo kulture i nauke nego i zbog njegovih naprednih ljevičarskih stavova
Želio bih pojasniti da se ovdje očito radi o tome da jedna grupa asocijacija koja je imala svog kandidata pravi bespotrebnu dramu. Očito su oni shvatili da njihov kandidat ne može dobiti dovoljno podrške na izborima, pa su onda protestno napustili Skupštinu. Da pojasnim, ukupan broj delegata koji predstavljaju 9 spomenutih udruženja iznosi 17. Da su ostali na Skupštini i glasali za svog kandidata, imali bi 17 glasova, što nije bilo dovoljno naspram podrške od 33 glasa, koju je ovaj tim imao
Naime, Nihad Aličković je u okviru “AntiDayton pokreta” organizirao podjelu paketića sa slatkišima domaće proizvodnje za povratničku djecu u Derventi. Prilikom podjele paketića načinjen je kratak video u kojem Nihad Aličković, između ostalog, navodi: “Nalazimo se u Derventi, na okupiranom prostoru Republike Bosne i Hercegovinu, u tzv. Republici Srpskoj, u kojoj odrastaju djeca i generacije Bošnjaka koji čuvaju svoj nacionalni identitet od nestanka...”
Bošnjaci nisu stereotipni glupani koje se može prevariti takvim jeftinim političkim trikovima. Žalosno je da su takve predrasude spram Bošnjaka dio računice ne samo kojekakvih “analitičara” nego i političkih stranaka na vlasti.
Shvatajući koliko je nacionalizam isprepleten s vjerom i kako se može upotrijebiti strogi kodeks ponašanja muslimana da bi se pomoglo širenje boljševizma, Lenjin je pokrenuo kampanju kako bi uvjerio većinski muslimanske pokrajine da njihova sigurnost i budućnost leže u boljševizmu. Lokalna autonomija bila je dopuštena, petak je prepoznat kao dan odmora i molitve u muslimanskim regijama, a sveti predmeti koje je zaplijenila carska vlast vraćeni su
Teme stripova koje je Muminović radio mijenjale su se sa sistemima u zemlji. Talent i ljubav prema stripu doveli su ga u zgode i nezgode kojih se sada kao penzioner s osmijehom sjeća. Muminović je ispisao tomove o bosanskohercegovačkom stripu i spada u doajene devete umjetnosti.
Predsjedavajući Skupštine KS-a informira nas da je u “budžet” vraćena stavka za finansiranje škole u Konjević-Polju, koju je, kako on kaže, prethodna Vlada skinula iz budžeta. Istina je zapravo da se nikada škole u povratničkim mjestima nisu finansirale iz budžeta KS-a, nego su od 2014. do 2018. finansirane sredstvima Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica FBiH i sredstvima Ministarstva za obrazovanje FBiH, u ukupnom iznosu od 1.129,450 KM za navedeni petogodišnji period, a Kanton je za ovaj projekt samo prebacivao novac na osnovu potpisanog sporazuma.
U vrijeme kada se u hrvatsku javnost svakodnevno šalje loša slika o BiH, u Sarajevo na nogometni turnir doputuje hiljade dječaka iz svih dijelova Hrvatske. Vrijeme je da to shvati i hrvatska oficijelna politika. Bosna i Hercegovina zemlja je koja je, u posljednjih stotinu godina, Hrvatskoj dala neke od svojih najvećih umjetnika, pisaca, sportaša, kreirajući na taj način i dobar dio hrvatskog identiteta, uprkos tome što ju je taj egzodus itekako osiromašio. Prema nezvaničnim podacima, svaki treći građanin u Hrvatskoj porijeklom je iz Bosne i Hercegovine
