fbpx
  • Oktobar
    • (Page 14)
Oktobar 2019
239DruštvoHistorija
Misterija kiklopskih zidina drevnog Daorsona kod Stoca

“Kako su ti kameni blokovi obrađeni, kako su uklopljeni jedan u drugi, i to bez maltera, bez ičega, bolan, to samo Allah, dž. š., zna. Vidite, imate vi tu kamenica koje su teške i po nekoliko tona. Kakve su to sile bile da to naprave i sagrade, eto, to ljudima i danas nije jasno. Ima isto tako priča da je čitava ova dolina koju sad dolje vidite bila ispunjena morem i da je zapravo ova tvrđava bila napravljena odmah tu uz obalu. A nije ni to bez pameti, jer su nama naši stari pričali da su pronalazili tu dolje ispod velike gvozdene halke za koje su ti stanovnici Daorsona vezali svoje brodove. Tako se pretpostavlja da su bili dobri moreplovci i da su bili trgovci, eh, sad hajde znadi šta je i kako je istina”, priča Muriz

239Društvo
Bošnjaci nisu zaboravili svoju Bukovicu

Džuma u obnovljenoj džamiji u Raščićima, koju je predvodio reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat ef. Fejzić, jedan je od podsticaja da treba obnavljati porušene kuće i čvršće se vezati za zavičaj. Jer, tamo su naša mezarja i nepresahla sjećanja na pretke

239Društvo
Muslimani među prvim žrtvama porasta krajnje desnog ekstremizma u Evropi

U Austriji je Ured za dokumentiranje islamofobije i antimuslimanskog rasizma u svom izvješću za 2018. godinu zabilježio povećanje za oko 74% dokumentiranih antimuslimanskih rasističkih djela. U Francuskoj je Collectif contre l'islamophobie en France zabilježio porast od 52%. U Velikoj Britaniji vladina tijela zabilježila su porast broja slučajeva povezanih s religijom u 2017. za nevjerovatnih 40% (dvostruko više nego u 2015/16). Primjeri vandalizma usmjerenih na mjesta bogosluženja također su zabilježili značajan (50%) porast u istom razdoblju

239DruštvoHistorija
Djeca “upoznala” autora prvog bosanskohercegovačkog romana

Osman – Aziz, književni dvojac koji čine Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević, jedinstvena je kulturološka pojava u historiji bosanskohercegovačke književnosti. Nema pouzdanog odgovora na pitanje zbog čega su se ova dva pisca književno udružila, ali njihove biografije otkrivaju da su se zbližili još kao školarci u Sarajevu, potom studenti u Zagrebu, kao mladići i sugrađani koji su, pokrenuti istim idejama, pronašli zajedničko tlo za književnu djelatnost

Društvo
Tuži, ne možeš mi ništa

Bosanskohercegovačkom pravosuđu nedostupno je mnoštvo optuženih za ratne zločine počinjene tokom agresije na BiH. Među nedostupnim su uglavnom bivši oficiri Vojske Republike Srpske, policijski komandiri ili pripadnici kriznih štabova i većina ih se nalazi u Srbiji

239Kultura
Zabavna glazba na ovim prostorima i kako je razumjeti na pravi način
239Politika
Bosna je ključ vladanja Balkanom

U Bosni rat nikad nije dolazio iznutra. Uvijek je dolazio izvana. Tako, nažalost, i mir može doći samo izvana jer se na Bosnu stalno navaljuje. Ako želite da destabilizirate Južne Slavene, držite Bosnu nestabilnom. Kada Južni Slaveni shvate da njima nema napretka sve dok ne pomognu Bosni da postane stabilna, mi se sami nećemo moći iznijeti s tim. I to se, naravno, odnosi prije svega na ključne susjede: Srbiju i Hrvatsku

239DruštvoHistorija
Mašet od koji je i JNA polomila zube
239Društvo
Duše moje, nemam vremena, valja mi u Zebinu Šumu

Mogo je raditi ko tri čovjeka i pojesti ko tri čovjeka, a to na njemu se nije vidjelo. Kada bi se pogađo, tražio je da mu se u nadnicu uračuna hrana, a malehan i žgoljav, ni šeset kila žive vage, reklo bi se u narodu. Znajući koliko može pojesti, žene domaćina bi mu iznosile puno svakojake hrane, što bi bilo dovoljno za jednu familiju, a Hamdija bi sve to pojeo dok bi se odmaro. A što mu se hrana nije primala? Sve što pojede otišlo bi na cijepanje drva ili na kopanje zemlje. Ostao je onaj žgoljavac, okretni zvrk

DruštvoHistorija
Bošnjaci i islamska kultura (2): Perzijska pismenost u Bosni

Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti. Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a naročito na visoku književnost. Tako nam Dizdarević nanovo otkriva Fevziju i Mejliju, Fadil-pašu Šerifovića, Sabita Užičanina i Abdulvehaba Ilhamiju, pokazujući na primjeru njihovih djela apsolutnu uključenost bošnjačke divanske književnosti u ono što je u to vrijeme bio mainstream pismenosti orijentalno-islamskog kulturnog kruga. Sam naslov Bošnjaci i islamska kultura, u knjizi pisanoj na nešto više od 150 stranica, može izgledati pretenciozno, ali tek nakon čitanja bude jasno da se ovdje misli na kulturu u užem smislu riječi, na visoku književnost prije svega. Stoga se Dizdarević posebno fokusira na djelatnost Bošnjaka na perzijskom jeziku, onom jeziku koji je u vrijeme Osmanskog carstva tretiran kao jezik visoke književnosti