Jacob Mikanowski kalifornijski je novinar i historičar. Bavi se historijom Istočne Evrope, a radovi su mu objavljivani u Guardianu, Atlanticu, New York Timesu, New Yorkeru, BBC-ju… Prije mjesec dana objavio je esej o islamu u Istočnoj Evropi, koji je objavljen u Los Angeles Review of Books. Stav donosi najveći i najzanimljiviji dio njegovog rada
Četiri godine nakon što je zgrada trebala biti završena, Šabović je (kao) najuren iz SBB-a, zvanično zbog poreskih dugovanja, iako će on u nekoliko navrata javno ustvrditi kako porez sa izlaskom iz SBB-a BiH nema ama baš nikakve veze.
Spoj su politike, marketinga, vjere, malograđanštine, FGR-ovštine, sporta, ljepote... Projekcija su savremenih begova. Međutim, begova nema, osim u glavama političkih “analitičara” – ostala je samo raja i borba za opstanak. Ako mene pitate, ljubim ruke bošnjačko-muslimanskom seljaku, koji je puno časniji i ljepši pripadnik insanluka od urbanog bošnjačkog kompleksaša.
Iz perspektive nekoga ko živi u Turskoj 18 godina i ko je vidio ono prije, pomalo je besmisleno objašnjavati zašto su Erdoğan i AK partija pobijedili. Utrostručena ekonomija, 21 hiljada kilometara autoputeva, 27 novih aerodroma, treći most preko Bosfora, treći budući najveći aerodrom na svijetu – jasno su vidljivi rezultati. Besplatno školovanje, reforma zdravstva uz adekvatnu infrastrukturu (univerzitete i bolnice) jesu stvari koje su običnim ljudima promijenile život
U ove gotovo tri decenije kako je bosanski jezik vratio svoje historijsko ime, jedan broj jezikoslovaca i dio javnosti, kada govore o bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom, slučajno ili namjerno, govore samo o različitim standardima, a ne o različitim jezicima. To svođenje jezika na standard može biti odraz potpunog nerazumijevanja kulturološke jezičke dimenzije, a ne treba isključiti ni namjerno nastojanje da se kroz “naučni” diskurs relativizira posebnost bosanskog jezika
Jacob Mikanowski kalifornijski je novinar i historičar. Bavi se historijom Istočne Evrope, a radovi su mu objavljivani u Guardianu, Atlanticu, New York Timesu, New Yorkeru, BBC-ju… Prije mjesec dana objavio je esej o islamu u Istočnoj Evropi, koji je objavljen u Los Angeles Review of Books. Stav donosi najveći i najzanimljiviji dio njegovog rada
Za izučavanje ovog vremena i procesa neophodno je, prije svega, da postoji “svijest o realnom, istorijskom vremenu u kom se sve to događalo i odvijalo”. Pritom se mora imati u vidu da je geopolitički položaj Jugoslavije i Balkana u politici velikih sila uzrok da “istorija Balkana jesu ratne drame između velikih imperija i sukoba među balkanskim narodima”, kao i činjenica da je jugoslavensko-sovjetski “sukob” jedan od najznačajnijih događaja u političkoj historiji Jugoslavije, čije su se posljedice direktno odrazile na sudbinu jugoslavenske države i život njenih stanovnika još dugo nakon njegovog okončanja
Islamofobija u Francuskoj oblik je rasizma koji dozvoljava policiji da uznemirava muslimansku omladinu, koji omogućava nastavnicima da insistiraju na svinjetini u školskim obrocima u obrazovnim ustanovama s pretežno muslimanskim učenicima i koji dopušta vlastima da drže Tarika Ramadana u samici a da nije osuđen za bilo koji zločin. Nije islamofoban samo zahtjev da se ponište ajeti iz Kur’ana kako bi se udovoljilo francuskim predrasudama već i ideja da bi takav francuski Kur’an ikada mogao zamijeniti Kur’an u srcima muslimana širom svijeta
Hoćemo li sada nakon dva poraza u nekim tamo kvalifikacijama iz Saveza dobiti obavijest o bezobrazluku i izdaji Muse? Koliko će nam trebati da po forumima počnemo sijati negativne komentare na račun ovog mladog igrača? Nije poznato šta se u ovoj situaciji, prije svega s nama, može desiti, ali pameti bismo se konačno morali dozvati.
U posljednje su vrijeme sve popularniji dokumentarni filmovi o najvećim živim ili mrtvim sportskim ličnostima, a osim ostvarenja o Diegu Armandi Maradoni – Kusturicin Maradona (2008), u kojem režiser Emir Kusturica spaja animiranu, igranu i dokumentarnu formu te donosi svoju subjektivnu “verziju” lika i djela “malog zelenog”
