Da je Bihać nekad bio grad medresa, svjedoče historijski podaci iz 1876. i 1877. godine u kojima se spominju dvije medrese u Bihaćkom kadiluku: medresa Mehmed-paše Bišćevića i ona preko puta džamije Fethije u centru Bihaća. Treća koja se spominje izgrađena je 1892. godine i dugo je bila jedna od najljepših zgrada u Bihaću i okolini
Šta god da bili uzroci i simptomi prenategnutih odnosa između SAD-a i Turske, pri čemu je onaj osnovni američka politika na Bliskom istoku, uvijek treba imati na umu čuveni citat Henryja Kissingera: “Biti neprijatelj Amerike može da bude opasno, ali biti joj prijatelj je fatalno”
Neobična činjenica da je zapadna granica Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj hermetički zatvorena, dok je ona istočna prema Srbiji širom otvorena (ali samo prema Bosni i Hercegovini), dovela je do situacije da se na prostoru Bihaća i Velike Kladuše nađe ogroman broj, gotovo deset hiljada, očajnih migranata.
Koliko nam je poznato svoj posljednji intervju Hazim Akmadžić dao je 2015. godine za sedmičnik Stav, kojega objavljujemo kao sjećanje na ovog značajnog bošnjačkog pisca. Tada nam je otkrio da priprema svoj novi roman pod naslovom "Svjedok". "Moj je glavni junak Mustafa Golubović, čiji duh putuje kroz vrijeme, odlazi u prošlost. Na kraju romana umire sa “šehadetom” na usnama", rekao je prije gotovo 4 godine.
Oni su u svojoj nesvijesti saučesnici u rušenju bosanskohercegovačkog društva jer se stide i pljuju po onome što je srčika i najbolji dio Bošnjaka. Više ima državotvorne svijesti u šamiji srebreničke nene nego u 'Potemkinovim selima' njihovih materijalnih carstava. Oni su, zapravo, pravi papci
Upućen je poziv Vijeću Evrope, OSCE-u i EU i drugim međunarodnim institucijama da, kako je navedeno, pošalju svoje posmatrače da kontroliraju i nadziru rad Republičke izborne komisije (RIK) i biračke odbore kako bi se spriječile nezakonite aktivnosti Vlade Republike Srbije u izbornom procesu za Bošnjačko nacionalno vijeće, a u korist liste broj 2, čiji je nosilac Muamer Zukorlić
U proteklih nekoliko dana lično sam, kao predsjednik Izborne komisije u Općini Novi Grad, bio izložen nevjerovatnom pritisku koji su proizvodile političke stranke i njihovi frontmeni, pokušavajući stvoriti sliku da je u toku opća izborna prevara, ili, kako su je nazivali, “masovna izborna krađa” ili “neviđena pljačka glasova” i sl. Otvorene napade na mene i moje kolege započeo je Radončićev Dnevni avaz, mnogo prije samih izbora, jednim tekstom u kojem “najavljuje” izbornu prevaru u najvećoj sarajevskoj općini. Kasnije je napade predvodio SDP, a najagresivnija je bila novoformirana stranka Narod i pravda
Upravo ovakav salonski snobizam prema vlastitom narodu, ovakvo etiketiranje običnog čovjeka od metropolskih patricija i umišljenih moralnih veličina, ovakvo odsustvo empatije i saosjećanja s vlastitim sugrađanima i sunarodnjacima, bili oni u Sarajevu ili Krajini, a kakvo su pokazali Vele i Mustafić, jedan je od razloga zašto danas u Evropi svakim danom zamire liberalizam, a jača najekstremnija desnica.
Semir Zilić autor je nedavno objavljene knjige Bordo vremeplov o historiji FK Sarajevo. Povodom 72. obljetnice osnivanja ovog kluba, Zilić za Stav piše o tome kako je nastalo Sarajevo te donosi detalje o historijskoj sjednici održanoj 24. oktobra 1946. godine, kada je osnovano društvo nazvano Torpedo, koje će godinu dana kasnije postati FK Sarajevo
“Fetva je prvi put objavljena 1994. godine i odmah se digla velika hajka na mene i na knjigu. Ugledni Sjeničanin Jefto Vučković mi je tada rekao: 'Pročitao sam Fetvu, knjiga je divna, ali si njom navukao omču na vrat, sad čekaj kad će ti izmaći stolicu ispod nogu.' Društvo pisaca Sandžaka ju je iste godine proglasilo za knjigu godine, a istovremeno je podnijet zvanični zahtjev Okružnom tužilaštvu u Novom Pazaru za njenu zabranu. Poslije su mene zabranili u Srbiji, tako da ja i Fetva imamo nekako slične i isprepletane sudbine”, kaže Baltić u razgovoru za Stav
