fbpx

Kako god bilo, približavamo se Evropskoj uniji i treba pripomenuti da će se tražiti poštivanje svih manjinskih prava, pa makar bila ona i ekoseksualna. U centru svih problema neće biti pitanje poštujemo li ili izdajemo svoja vjerska uvjerenja i patrijarhalne svjetonazore, nego će pitanje biti poštujemo li sekularno i demokratsko uređenje države. Zabrinuti smo jer padamo na Sejdiću i Finciju, pa se pitamo šta će biti kada dođemo do LGBT prava.

Ideja za performans bila je jednostavna: prosit ću na ulici, stavit ću ispred sebe praznu konzervu američke humanitarne pomoći na kojoj piše “USA – Not to be sold or exchanged” u koju će narod stavljati pare. Okačit ću o vrat gitaru bez žica na kojoj ću “svirati”, a okačit ću i bijelu ploču na kojoj ništa ne piše

Nevjerovatno je da se narodu koji je doživio genocid, progon, silovanja, paljenja, logore i sve druge vrste tortura i pokušaja da ga se u korijenu sasiječe, nakon svega toga, svim silama sada nastoji ukinuti i pravo na jezik, kulturu, tradiciju i normalan život

Prije mjesec dana u Stuttgartu je objavljen prijevod knjige Za Poslanika i Firera: Islamski svijet i Treći rajh njemačkog historičara Davida Motadela. Knjiga je objavljena na engleskom jeziku 2014. godine, no tek je sada prevedena na njemački jezik i izazvala je mnogo pažnje u tamošnjoj javnosti. Ne postoji relevantan njemački medij koji nije objavio recenziju knjige ili razgovor s Motadelom. Knjiga se zasniva na neobjavljenim dokumentima državnog arhiva, vojnog arhiva, neobjavljenim i objavljenim memoarima, a otkriva do sada nepoznate aspekte odnosa nacističke Njemačke prema islamu i muslimanima. Motadel je studirao u Freiburgu, diplomirao na Cambridgeu i predavao historiju na London School of Economics and Political Science. Njegova knjiga temelji se na istraživanju više od 30 arhiva iz 14 zemalja svijeta i donosi zastrašujuće detalje o tome kako je nacistički režim pokušavao instrumentalizirati islam za svoje potrebe

Upravo sada, dok mu po srpskim tabloidima izlaze fotografije kako udara u vreću za boks s naslovima Zuki bije kao Roki, treba shvatiti koliko je lažna bila njegova pojava i koja je njegova stvarna uloga. Sada, kada izlazi na naslovnicima Vučićevih tabloida, kada mu umjesto ahmedije na goloj glavi blistavo čelo odražavaju srpske starlete i turbo-folk pjevačice, kada je postao otvoreni slugan srpske politike koja mu očajnički želi popraviti rejting među Bošnjacima, sada se može reći ko je ovaj čovjek bez straha da ćete biti proglašeni veleizdajnikom i podržavateljem parainstitucija

“Tukli su me od 16 sati popodne do 4 ujutro. Desetak puta su me izvodili na strijeljanje, pa su me vraćali, sve dok se u ranu zoru telefonom nije javila Biljana Plavšić, kasnije predsjednica Republike Srpske, koja je, između ostalog, kazala da se sve mjesecima pripremalo. Na Radiju Sarajevo javili su da sam odveden. Bolje je da me sada poštede u slučaju da dođe neko iz svijeta da vidi šta se to dešava”

Sloga iz Siminog Hana ima stadion, a on ima Slogu. Taj njegov stadion nije ništa drugo nego kavez koji dobro dođe da sudija ne bi mogao pobjeći kada ga “zaganja” lokalna ekipa pošprajcana domaćom lozom. Trebao bi se Husić postidjeti tim društvenim parama izgrađenim, ali ipak sada njegovim betonskim kavezom.

Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija... Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partnera

Pred proteste u Zagrebu Vijeće Evrope izdalo je još jednu interpretaciju vlastitog kontroverznog dokumenta u kojoj navodi da Konvencija ne predstavlja obvezu državama da legaliziraju homoseksualne brakove, niti da uvode izmjene u svoje školske programe, posebno u smislu legalizacije trećeg roda. S jedne strane, ovaj neuobičajen potez Vijeća Evrope, dan uoči protesta, može dati za pravo organizatorima za tvrdnju kako se njihov glas čuje i poštuje te bi iz ovoga mogli izaći i jači

Bosna i Hercegovina ima velike mogućnosti za proizvodnju širokog asortimana namještaja od punog drveta ili na bazi ploča, u garniturama ili u komadima. Također, kapaciteti za proizvodnju građevinske stolarije, elemenata za namještaj, montažne drvene gradnje, parketa, podova, stubišta i rezane građe su respektabilni. U Bosni i Hercegovini postoji i proizvodnja raznih vrsta ploča i furnira. Šume i šumska zemljišta u BiH obuhvataju 63 posto ukupne površine zemlje, a nivo kvaliteta drveta među najvišim je u Evropi. Drvna industrija, kao jedan od najvažnijih ekonomskih sektora u BiH, zapošljava blizu 30.000 ljudi