Ovih dana gledamo kako se, nakon očito dobro obavljenog zadatka, pojedine kadrovske akvizicije SDP-a, poput Draška Aćimovića, vraćaju u opskurnost i relativnu anonimnost iz koje su došli. No, to izgleda da nije slučaj i s Vojom. Uprkos izbornom brodolomu, on sebi raznim performansima osigurava medijsku prisutnost te time i privid političke relevantnosti.
Stotine hiljada “gilets jaunes” demonstranata obučenih u jarko žute prsluke, koje svaki vozač mora imati u svom vozilu, blokirali su 17. novembra puteve u Francuskoj na više od 2.000 mjesta. Pariz je postao poprište sukoba s policijom, koja je upotrijebila suzavac i vodene topove. To se ponovilo 24. novembra, u žešćem obliku, a zatim i 1. decembra. U prve dvije subote demonstracija dvoje je ljudi poginulo, a povrijeđeno ih je približno 600
Za vrijeme njegovog boravka i službovanja kao desna ruka Benjamina Kallaya mnoge je stvari u Bosni napravio i uredio, posebno odnose među vjerskim zajednicama i među ovim našim nacijama. Veoma je dobro poznavao naš jezik, poznavao je i strane jezike, bio je radoznao i obrazovan i školovan čovjek. Ono što je on činio za Bosnu i Hercegovinu tada, tim putem bi trebalo danas nastaviti. Bio je senzibilan za naše nacionalne i religijske razlike”
Muhamed Tajib Okić utemeljitelj je prvog teološkog fakulteta u Republici Turskoj 1949. godine na kojem je na početku bio predavač na gotovo svim predmetima. On je islamu u Turskoj vratio akademski dignitet. Razgovarali smo s troje bošnjačkih studenata u Turskoj koji, pored turskog jezika, uče i studiraju na arapskom jeziku, što im otvara višestruko veće mogućnosti u akademskom napredovanju i zaposlenju
Za Hrapovića su “narodi napali jedni druge”, “napali smo sebe iznutra”, “narodi i narodnosti su preko noći postali jedni drugima neprijatelji”. Nigdje u tekstu nema dugo spremane velikosrpske agresije, ne spominje da se JNA, koja je od početka osamdesetih razoružavala republike i spremala se za vojnu intervenciju, ukopavala oko gradova, ne spominje se da je napala Sloveniju i Hrvatsku itd.
Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše, koju je prevela i priredila Kerima Filan, predstavlja zanimljivu, ali i veoma važnu arhivsku građu koja može pomoći u rekonstruiranju političke, ekonomske, društvene i kulturne klime u Bosni i Hercegovini sredinom 19. stoljeća. Dževdet-paša je deset godina bio na položaju zvaničnog historiografa Osmanskog carstva, a jedno od njegovih djela jeste Tezakir. Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše sadrži prijevod onih dijelova Tezakira koji govore o boravku Dževdet-paše u Bosni, gdje je u svojstvu visokog državnog povjerenika proveo period od početka ljeta 1863. do jeseni 1864. godine. S obzirom na politološku, kulturološku i antropološku vrijednost njegovih spisa, još u ovom broju Stava donosimo dijelove Dževdet pašinih zapažanja
Prošle je sedmice u Berlinu održana Njemačka islamska konferencija (Deutsche Islam Konferenz), koju od 2006. godine organizira Vlada Njemačke. Ove je godine na konferenciji, među ostalima, govorio i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, koji je naglasio da im je jedan od glavnih ciljeva uspješnija društvena, vjerska i politička integracija muslimana u Njemačkoj, kojih je u toj zemlji četiri i po miliona
Burić se nije pripremio za ovaj razgovor možda i zbog toga što smatra da je ravan Sidranu, a što je insinuirao na početku rekavši “da je ovo prvenstveno razgovor dvojice pjesnika” – da, ali jedno je kad se sastanu Messi i Ronaldo, a nešto sasvim drugo kad je Zlatanu Ibrahimoviću s druge strane Ivan Čurjurić
Orić je za njih idealna žrtva koja bi se trebala prinijeti na oltar “pomirenja i suživota”, a takav postupak bio bi sasvim u skladu sa starom komunističkom dogmom iz prošlog sistema da se mora održati ekvilibrij između triju naroda, pa i po cijenu imputiranja izmišljenih zločinačkih poduhvata ili ideologija.
Autor u djelu iznosi dokumentovane činjenice provjerene od strane više izvora, a ne svoja lična viđenja. Obuhvatio je najvažnije događaje iz perioda uoči agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao i politička i vojna dešavanja u toku agresije. U knjizi Bajrić daje presjek i analizu svih segmenata, i političkih, i vojnih, ali i svih drugih koji su imali uticaj na odbranu od agresije, kao i vođenje rata u teškim i nametnutim uslovima s više strana.”
