Isovićev darwinizam
Ironično, ali zastupnik evolucionizma Isović nije mentalno i spoznajno evoluirao dalje od mračne prahistorije rigidnog boljševizma.
Trideset šest godina od izgradnje sarajevske Zetre
Moderna i odgovarajuće opremljena dvorana 14. decembra 1982. godine bila je spremna ugostiti najbolje svjetske sportiste, ali je na to morala čekati dvije godine do zvaničnog početka Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Dvorana je otvorena za potrebe Svjetskog prvenstva za juniore u umjetničkom klizanju, ali je to bila samo proba za najveće ikad održano takmičenje u Bosni i Hercegovini
Abdulah Sidran, ratni putopisi (5): Mislili smo da u Hrasnici teku med i mlijeko
Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od tog susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije
Miješanje Hrvatske u BiH postaje sve nakaradnije
Želi li Bandić da Hrvati u Sarajevu i BiH imaju isti položaj kao Bošnjaci u Zagrebu, trebalo bi ukinuti institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa, posmjenjivati sve Hrvate direktore javnih poduzeća, ambasadore, generale, ministre, uvesti kategoriju Bošnjaka katoličke vjeroispovijesti i forsirati propagandu kako se Hrvatima daju velika prava jer je bošnjačka vlast u Sarajevu bila pokroviteljem godišnjeg hodočašća u organizaciji Katoličke crkve na spomen žrtvama Vukovara, uvesti davanje po dvadesetak hiljada maraka iz kantonalnih budžeta za izdavačku djelatnost manjinskih udruženja Hrvata
Težak život Bošnjaka u bihaćkom naselju Orašac
U ovom naselju prije rata živjelo je približno 4.000 stanovnika, a sada jedva da ima 1.000 duša. Prema podacima iz Popisa od 2013. godine, u Orašcu je registrirano 1.600 stanovnika, od čega gotovo polovina trenutno živi negdje drugdje, jedni u Bihaću, a drugi u zemljama Evropske unije
Šovinistički dinosaurusi
U suštini, Mustafića najviše smeta što ne može određivati šta jeste, a šta nije visoka kultura, zatim koga, u skladu s njegovom podjelom na vrijedne i bezvrijedne, treba novčano podržati, a koga ne treba nikako, te što mlade generacije ne baštine iste vrijednosti i ukuse poput Mustafića i njegove generacije.
Težak udar Hrvatske na suverenitet BiH
Posebno je paradoksalno da premijer Plenković, koji se često hvali svojim europejstvom, te koji uvijek oštro osuđuje miješanje Rusije u unutarnja pitanja Ukrajine, predvodi suludu kampanju protiv BiH pokušavajući svim raspoloživim mehanizmima utjecati na unutarnja pitanja BiH
NOVI STAV: Bošnjaci, ustajte prezreni na svijetu
Parada ponosa jeste festival slobode, javni iftar manifestacija je isključivosti i radikalizma. Psovati i vrijeđati vjerska osjećanja većine građana ove zemlje jeste sloboda govora, kritika takvih psovki i uvreda govor je mržnje. Ne slagati se s njihovim stavovima jeste cenzura, a usuditi ih se kritizirati nepatvoreni je fašizam, dok je dehumanizacija, demonizacija i javni linč njihovih neistomišljenika sloboda govora. Crno je bijelo, a bijelo je crno
“Teheransko” vino i pivo u Sarajevu
Šta, zapravo, znači cinična i besmislena, ali sve “prihvatljivija” često korištena usporedba Sarajeva s Teheranom? Znači mnogo toga kontradiktornog. Neovisno od toga, već je prešla iz okvira političke i društvene zloupotrebe u ulični žargon, šireći se dalje. Pored ostalog, ovdje pojašnjavamo zašto baš Teheran u takvim komparacijama, a ne neki drugi bliskoistočni grad
Biti Srpkinja u Hrvatskoj
Ovo je film o dvanaestogodišnjoj Riječanki Nini, koja se u današnjoj Hrvatskoj, toliko godina poslije rata, i dalje stidi i plaši biti Srpkinja. Rođena 2001. godine, ona u filmu kaže da zna dan kada je spoznala da je Srpkinja te da je plakala i pokušavala dokazati da to nije
Strana 8 od 13