fbpx

U Kravici je ubijeno ukupno 1.113 ljudi. Nedjeljko Milidragović naređivao je i učestvovao u ubistvima, a Golijanin, Batinica, Dačević, Miletić, Petrović, Parović i Vasić s drugim pripadnicima 1. i 2. voda 1. čete Centra “Jahorina”, postupajući po tom naređenju, pobili su oko stotinu preživjelih civila, među kojima je bilo i ranjenih lica.

Dr. Elvir Musić govori arapski, perzijski, turski, engleski, albanski i makedonski jezik. Proglašen je studentom generacije na Teheranskom univerzitetu 2009. godine, kao drugi stranac u historiji Univerziteta koji je dobio to priznanje, a dobitnik je Nagrade akademske uspješnosti za 2016. godinu u oblasti društvenih nauka, koju dodjeljuje Mevlana University u Konyi, kao i nagrade Svjetska knjiga godine, koju dodjeljuje Ministarstvo obrazovanja i kulture i Ured predsjednika IR Irana. Za Stav govori o iskustvu prevođenja klasičnih islamskih djela, studiranju na Teheranskom univerzitetu, predavanjima na Univerzitetu u Konyi i grandioznom projektu prevođenja tefsira Ruhul-bejan na bosanski jezik

Lipovača je sa svojim suradnicima inzistirao na visokoj kvaliteti – i autorskoj, i izvođačkoj, i produkcijskoj. Isto to vrijedi i za njegova koncertna pojavljivanja, ma u kom se kontekstu pojavljivao, kvalitet je bio u prvom planu. Kao gitarista, on je slijedio najbolje domete svjetski priznatih teškometalnih instrumentalista sipajući prepoznatljive rifove u rafalima. Znao je odsvirati nježna, melodiozna sola u baladama, a njegova melodijska inventivnost na tragu je najboljih dometa nečega što bi se danas moglo definirati kao rok i pop koji dolazi iz Bosne i Hercegovine.

“Lipovača nas je počastio vanserijskim albumom, gdje njegov autentični ton itekako dolazi do izražaja. Tokom dugogodišnjeg druženja i saradnje nisam se samo divio njegovom gitarskom umijeću već i velikom entuzijazmu koji je prisutan u svim njegovim projektima. Smatram da je ovaj album nastavak njegovog vandimenzionalnog umjetničkog putovanja koje nam je preneseno i kazano njegovim autentičnim gitarskim tonom”

: Ove godine navršava se 100 godina od rođenja i 40 godina od pogibije Džemala Bijedića. Tim je povodom u Sarajevu objavljeno drugo izdanje političke biografije ovog istaknutog bosanskohercegovačkog političara. Stav objavljuje izvode iz ove knjige autora prof. dr. Husnije Kamberovića. Džemal Bijedić rodio se u Mostaru 22. aprila 1917. godine, a poginuo je u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine. Obavljao je najvažnije funkcije u Mostaru, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, među ostalim, bio je predsjednik Skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća u dva mandata. Jedan je od rijetkih političara u socijalističkoj Jugoslaviji koji je, osim velikog utjecaja na unutarnju, snažno doprinosio i kreiranju vanjske politike Jugoslavije, koju je Josip Broz Tito uglavnom bio rezervirao za sebe. Avionska nesreća u kojoj je stradao predmet je kontroverzi i četrdeset godina poslije

Anadolija je izvijestila da je Biro za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala pri kancelariji glavnog istražitelja Istanbula ustanovio da su četverica od osmerice bjegunaca u noći 15. jula 2016. godine imali telefonski kontakt s dvojicom članova pučističkog tima koji je poslat u Maramaris sa zadatkom da ubije predsjednika Republike Turske. Kao što sada znamo, vidimo da to nije dojmilo Ustavni sud Grčke

Radončiću su Bošnjaci ciljna skupina, to je neosporno, ali to je ujedno i njegov najveći problem zbog kojeg nikada neće moći ostvariti ambiciju koja ga godinama opsjeda – da postane bošnjački lider. Naime, Bošnjake promatra kapitalistički i trgovački, na njih marketinški ciljajući poput kakve pokretne lovine. A od ulovljenog plijena dobro živi, istodobno uvjeravajući javnost da je zabrinut za sadržaj njihova gladna stomaka. Radončić ne potječe iz bošnjačkog bića, on ga ne baštini, on mu, zapravo, ne pripada osim kao onaj koji na njega lovački cilja već više od dvadeset godina

Pobijedivši starost i povredu zbog koje je pola godine pauzirao od igranja na turnirima, Roger Federer uspio je poraziti i svog najvećeg rivala Rafaela Nadala, još jednom dokazujući da je ne samo najveći teniser svih vremena već i jedan od najboljih sportista u povijesti, ali i da godine umjetnicima ne moraju biti prepreka