fbpx

“Izašla je jedna stara nena i upitala me: ‘Sinko, koji je Nanić?’ Ja sam uzeo nenu za ruku i doveo je do Nanića. Tu su s nama bili svi komandanti brigada i komandant Petog korpusa. Ta nena, kad sam je doveo do komandanta, rekla je Izetu Naniću: ‘Sinko, nisam muško da ti skinem kapu, ja ti skidam maramu’”

Oko 20% noćenja ostvaruju turisti iz arapskih zemalja, drugi su Poljaci (8,5%), treći Turci (8%), četvrti Hrvati (5,4%), peti Srbijanci (4,9%), šesti Slovenci (4,7%), sedmi Italijani (4,6%), osmi Nijemci (3%), deveti su turisti iz Švedske (2,7%), a deseti iz Južne Koreje (2,7%).

A zanima me kako to da ova većina koja se stalno poziva na elementarnu matematiku istovremeno uporno uči vlastitu djecu da budu snalažljiva, strpljivo ih vježbajući kroz svakodnevne primjere kako bi, kad se prava prilika ukaže, adekvatno reagirali. Očito je da se potajno dive ovima koji su se snašli i kritiziraju ih iz čiste zavisti

U knjizi Smrt jezika David Crystal spominje situaciju poslije raspada Jugoslavije, gdje je jedan standardni jezik raslojen na tri druga. On spominje mogućnost da bi jednog dana hrvatski i srpski jezik mogli postati međusobno nerazumljivi ako njihovi govornici nastave ulagati napore u osnaživanje međusobnih razlika među tim jezicima kao simbola identiteta

Protekle nedjelje pred Sudom BiH počelo je suđenje Darku Mrđi, Zoranu Babiću, Radenku Marinoviću i Milanu Gavriloviću. Optuženi su za zločin protiv čovječnosti u prijedorskom naselju Bišćani, 20. jula 1992. godine, i ubistva zatvorenika u logoru Manjača u augustu iste godine. Mrđa i Babić presuđeni su ratni zločinci. Preživjeli Prijedorčani nadaju se kako je suđenje Mrđi i ostalima prvi korak ka otkrivanju imena ostalih zločinaca koji su u ovom naselju, za samo pet sati, pobili 258 tamošnjih Bošnjaka

Bosanskohercegovačke fabrike imaju dugogodišnju tradiciju i iskustvo, ali je problem što uglavnom rade za strane proizvođače koji ubiru glavni profit. Tako cijena para cipela proizvedenih u Gračanici, naprimjer, na kraju bude i pet puta viša od plate radnika u toj gračaničkoj fabrici

Srbija je za 45 radnih dana pripremila odgovore na pitanja iz upitnika. Imala je spremne odgovore na osnovu upitnika susjednih zemalja i prije nego je dobila svoj. Bosna i Hercegovina poduzela je odgovarajuće tehničke pripreme, Vijeće ministara BiH i Direkcija za evropske integracije obavili su dosta pripremnih radnji kako bi priprema odgovora tekla što je moguće jednostavnije