Padom Bobovca 1463. godine, formalno prestaje postojati srednjovjekovna bosanska država, a započinje nova era – Osmanskog carstva, koja donosi i svoje novce. Do danas su ti novci vjerovatno najčešće nalaženi, kovani u svim metalima i nominalama, a vrlo su se često koristili i kao ukras na dijelovima nošnje.
, koja se odnosi na kovnicu u Sisciji (današnji Sisak u Hrvatskoj).</p>
<p>Bosanski srednjovjekovni vladari kovali svoj novac od tankog srebrnog lima, u nominalama dinara, poludinara i groša. Taj je novac ispočetka bio oblikovan prema bizantskim i dubrovačkim uzorima, s tom razlikom da se na novcu bana Stjepana II prvi put javlja motiv zvijezde na štitu, a od kralja Tvrtka II novci nose motiv bosanskog grba na aversu.</p>
<p>Početkom 14. stoljeća, za vrijeme banova Šubića Bribirskih pojavili su se novci za koje možemo reći da su prvi bosanski novci, koje su kovali banovi Mladin I i II. Riječ je o srebrnom novcu, promjera oko 20 mm i težine oko 2 grama, s natpisom “DUX PAUL BAN MLADEN”. Njegovi nasljednici, banovi Stjepan II Kotromanić i Tvrtko, nastavili su kovanje, s tim što su njihovi novci nosili natpise “STEFANUS BANUS BOSNE”, odnosno “TVERTCO BAN BOSNE”. Godine 1377., kada je Tvrko postao prvi bosanski kralj, na njegovim novcima, koji su kovani u Kotoru, kralj je prikazan u dugoj odjeći, držeći skeptar i orb kao simbole kraljevske moći, s natpisom “T(vrtko) RASIE ET BOSNE REX”.</p>
<p>Velika promjena u ikonografiji na novcima dolazi s kraljem Tvrtkom II, koji napušta stari tip preuzet od bizantskih i dubrovačkih uzora. Glavni motiv koji se sada javlja na aversu jeste grb dinastije Kotromanića, uokviren natpisom “TVRTCO REX BOSNE”, dok je na reversu lik sv. Grgura Nazijanskog s natpisom “S GREGORIUS NAZAZENUS”. Kralj Tomaš nastavlja koristiti istu ikonografiju, s razlikom da se na određenim nominalama javlja natpis koji više nije na latinskom jeziku – “GOS TOMAS CRA(gl) BOSNE”, što koristi i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (“STEFAN REGIS” ili “STEFAN CRAGL”).</p>
<p>Najzanimljiviji, ali i najljepši primjerak novčarstva srednjovjekovne bosanske države jeste čuveni zlatni četverostruki dukat, kojeg je (vjerojatno) iskovao kralj Stjepan Tomaš. U starijoj je literaturi taj primjerak obično pripisivan kraljevima Tvrtku I ili Stjepanu Tomaševiću, tako da je široj javnosti on danas ostao poznat kao “Tvrtkov četverostruki dukat”. Dukat promjera 30 mm i težine 14,05 grama nosi natpis “MONETA AUREA REGIS STEFANI” na aversu, te “GLORIA TIBI DEUS SPES NOSTRA” na reversu.</p>
<p>To je jedini zlatnik iskovan u južnoslavenskim zemljama. Vjerovatno nije služio za nikakvu trgovinu i korištenje, nego kao posvetni medaljon za određenu prigodu, vjerovatno vjenčanje.</p>
<p>Padom Bobovca 1463. godine, formalno prestaje postojati srednjovjekovna bosanska država, a započinje nova era – Osmanskog carstva, koja donosi i svoje novce. Do danas su ti novci vjerovatno najčešće nalaženi, kovani u svim metalima i nominalama, a vrlo su se često koristili i kao ukras na dijelovima nošnje.</p>
<p>Prvi papirni novac na prostoru današnje Bosne i Hercegovine javlja se krajem 19. stoljeća, i to osmanski i austrougarski, da bi se njihova upotreba tokom 20. stoljeća proširila i u potpunosti zamijenila kovani novac, koji je ostao rezerviran za manje nominale. Izmjenom društvenih sistema u Bosni i Hercegovini tokom 20. stoljeća, mijenjale su se i različite valute, ali je svima ostalo zajedničko da se na određenim novčanicama koriste prepoznatljivi simboli iz različitih bosanskohercegovačkih gradova.</p>
<p>Najveće ostave bosanskog novca nađene su u Ribićima kod Konjica, prva 1904. godine, a druga 1983. godine, pa se pretpostavlja da je kovnica bosanskog novca mogla biti smještena upravo tu. U oba navrata otkrivene su keramičke posude s novcem, a od približno 2.600 komada nađenih novaca, najzastupljeniji su bili oni kralja Tvrtka II.</p>
<p>Ostava je poseban fenomen koja podrazumijeva da ljudi ostavljaju neko svoje blago koje imaju i zakopaju u zemlju kada postoji neka ratna opasnost. Zakopaju u zemlju i računaju da će se vratiti tako da se u numizmatici vrlo često sreću ostave novca.</p>
<p>Materijali od kojih su pravljeni novci jesu bronza, bakar, srebro i zlato.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.
