“Unija turskih demokrata Evrope 20. maja planira održati svoj Šesti redovni kongres. Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan boravit će na taj datum u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini pa nam je potvrdio svoje učešće na kongresu. Stoga, ovo nikako nije skup u organizaciji Stranke za pravdu i razvoj već okupljanje na inicijativu jedne organizacije civilnog društva – Unije turskih demokrata Evrope”
, a podružnica u Bosni i Hercegovi UEBD (Union of European Balkans Democrats)? Koja je razlika?</p>
<p><strong>SIRAKAYA</strong><strong>:</strong> Unija turskih demokrata Evrope utemeljena je na ideji koncipiranoj na proizvodnji za društvo korisnih vrijednosti i aktivnosti. BiH je multietničko društvo i prirodno je da naziv organizacije ne može biti nametnut već prilagođen prilikama. Unija turskih demokrata Evrope, s obzirom na to da se radi o organizaciji koja je utemeljena na spomenutoj ideji, osnovana je u Bosni i Hercegovini pod nazivom Unija evropskih demokrata Balkana. Cilj je da budemo orijentirani ka ideji, a ne nazivu.</p>
<p><strong>STAV:</strong> Možete li mi dati malo više informacija o Vašoj organizaciji: otkad postoji, koliko članova imate, s kim sarađujete u Evropi, šta su ciljevi ove organizacije?</p>
<p><strong>SIRAKAYA:</strong> Unija turskih demokrata Evrope civilna je organizacija osnovana 2004. godine. Danas je to jedna dinamična platforma koja djeluje u 17 zemalja, 37 regija sa svojih 152 predstavništva i 48 predstavnika. U Evropi, generalno, vodimo aktivnosti s 20.000 članova. Kada promatramo naše prijateljske zemlje i ljude koji nam pomažu na volonterskoj osnovi i, ako uzmemo u obzir da samo u sarajevskoj Zetri očekujemo oko 20.000 ljudi, onda možemo slobodno kazati da smo nevladina organizacija koja u Evropi broji na stotine hiljada članova volontera.</p>
<p><strong>STAV:</strong> Bavite se organizacijom naučnih skupova, humanitarnim radom…</p>
<p><strong>SIRAKAYA</strong>: Naše aktivnosti vode se u tri pravca: jedne su orijentirane na sektor društva, druge su političke i treće su aktivnosti na polju kulture. Naš glavni cilj jeste služiti cjelokupnom čovječanstvu. Trudit ćemo se da povećamo politički aktivizam kod ljudi i u zemljama boravka i u domovini. Ujedno ćemo se u zemljama u kojima smo nastanjeni zalagati da kroz naše aktivnosti uspostavimo mostove između kultura, naravno, koristeći dinamiku tih društava u kojima se nalazimo.</p>
<p>Unija turskih demokrata Evrope u proteklom je periodu realizirala set aktivnosti, konferencija, radnih sastanaka, akademskih radionica i izvještaja. Kao primjer ću navesti činjenicu da Turci kao doseljenici u Evropi žive već 60 godina i da nikad niko nije pripremio neku vrstu izvještaja političke perspektive tih ljudi. Prvi je put UETD 2017. godine objavio jedan takav izvještaj gdje je studiozno predstavljeno stanje Turaka u evropskim zemljama s njihovom pogledom na Tursku, na zemlju u kojoj borave, politiku, manjkavosti u kulturnom pogledu koje ih se tiču, evropsko društvo, evropske medije i postojanje predrasuda…, sve te teme smo izučili jer, da bismo mogli dijagnosticirati određeno stanje, potrebno je prethodno pogledati simptome. Smatramo da je važno da politički centri ove studije uzmu u razmatranje.</p>
<p><strong>STAV:</strong> Koji su ciljevi vaše organizacije u BiH?</p>
<p><strong>SIRAKAYA</strong>: Osim navedenog, u Bosni i Hercegovini i u Evropi smo na konferencijama vodili diskusije o budućnosti muslimanskih društava. Usaglasili smo do stav da se o ideji Evrope neće moći govoriti a da se ne govori o islamu kao i da se ideja Evrope neće moći graditi bez islamskog elementa. Ovo su neke od veoma zanimljivih aktivnosti koje smo imali. Također, održali smo Prvi svjetski samit žena u Kölnu, gdje smo imali govornice i govornike iz cijelog svijeta, sa simultanim prevođenjem. Vodili smo aktivnosti informiranja o djelovanju različitih terorističkih organizacija u Evropi, posebno nakon vojne akcije turske vojske “Maslinova grančica”, koja se vodila u Afrinu, a koja je imala cilj čišćenje turskih graničnih predjela od terorističkog djelovanja.</p>
<p>Uspostavili smo kontakt s 88 nevladinih organizacija, džemata i naših ljudi, zatim s političkim predstavnicima, parlamentarcima, nevladinim organizacijama i <em>think tankovima</em>, kojima smo podnijeli izvještaj o ovoj temi. Dok smo vjerodostojno informirali javnost o ovakvim događajima, vodili smo i humanitarne aktivnosti. “Ko zaspe sit dok mu je komšija gladan – taj nije od nas” jeste poruka pod kojom smo pružili pomoć našoj braći u Miyanmaru te ih posjetili i iskazali svaki vid podrške. U Halepu smo učinili isto. Mi ne gledamo na pol, narodnost, boju kože ili vjeru, mi volimo ljude jer su Božija stvorenja. To je mudro kazao Yunus: “Ako voliš Stvoritelja, voli sve stvoreno.” To je naš pristup i s tim pristupom ćemo, ako Bog da, nastaviti.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Tako mlad, a već bi zabranjivaoSljedeći članak
Sedamdeset godina Izraela (2): Izrael je nasilno uspostavljen
