Kroz susret umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja, pokušamo svijetu uputiti ljepšu poruku u želji da se svi zajedno moramo truditi u izgradnji mira. Podsjećam na ono što je Sv. Franjo Asiški govorio da su mir i dobro ono o čemu moramo govoriti i oko čega se moramo pozdravljati, ali i ono oko čega se iskreno moramo potruditi. Na kolonijama je do sada nastalo više od 70 djela i djela s prethodne dvije kolonije predstavljena su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Njemačkoj, kazao je fra Joso Oršolić

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

U Srebrenici je od 25. do 28. oktobra održana Treća međunarodna likovna kolonija “Srebrenica 2018”, na kojoj su učestvovali likovni umjetnici iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Kolonija je održana u organizaciji Franjevačkog međunarodnog centra za dijalog, mir i pomirenje i župe Srca Isusova Zvornik – Srebrenica, te uz pomoć Vlade Hrvatske, Franjevačke provincije Bosne Srebrene, Vrhbosanske nadbiskupije, Općine Srebrenica, “Kruha sv. Ante” i drugih donatora.

Župnik župe Srca Isusova Zvornik – Srebrenica i utemeljitelj likovne kolonije fra Joso Oršolić smatra da svi moramo, prema svojim mogućnostima, učiniti ovaj svijet ljepšim i udobnijim za svakoga čovjeka. Svi to treba raditi na svoj način, a prema riječima fra Oršolića, slikari humanisti to čine stvaranjem umjetničkih djela u Srebrenici.

“Treća međunarodna likovna kolonija ‘Srebrenica 2018’ na svoj je način dala doprinos izgradnji dijaloga, mira i pomirenja na ovim prostorima. Kroz susret umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja pokušamo svijetu uputiti ljepšu poruku u želji da se svi zajedno moramo truditi u izgradnji mira. Podsjećam na ono što je Sv. Franjo Asiški govorio da su mir i dobro ono o čemu moramo govoriti i oko čega se moramo pozdravljati, ali i ono oko čega se iskreno moramo potruditi. Na kolonijama je do sada nastalo više od 70 djela i djela s prethodne dvije kolonije predstavljena su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Njemačkoj. I ova treća likovna kolonija je dala određen broj djela kojima dopunjavamo izložbeni prostor”, ističe fra Oršolić, za kojeg Srebrenica nije samo “mjesto stradanja nego i mjesto nade i boljeg života”.

“Mi na ovaj način govorimo o potrebama Srebrenice i stanovnika srednjeg Podrinja, ali i onoga što je potrebno cijeloj našoj domovini Bosni i Hercegovini. Naša franjevačka provincija Bosna Srebrena nosi naziv po Srebrenici, i tu je bio samostan kroz povijest. Povijest franjevaca ovdje je više od 700 godina i Srebrenica je nama od posebnog značaja”, dodao je fra Joso Oršolić.

Slikaru Mehmedu Klepi iz Visokog ovo je bila druga likovna kolonija u Srebrenici na kojoj je učestvovao.

“Ovo je način da se promovira kultura, u ovom slučaju likovna umjetnost, ali ono što je bit kolonije jeste kontakt među ljudima u službi mira. Najbolji dijalog je rad. Meni mnogo znači biti u Srebrenici. Kao čovjeku, znači mi mnogo boraviti u gradu koji ima prošlost koju svi znamo. Znači mi mnogo uraditi nešto, da na neki način ljudi osjete da i mi nosimo sa sobom poruku mira, dijaloga, pomirenja i boljeg života u principu. Svi mi želimo bolju budućnost, a odavde poslati takve poruke znači mnogo”, kazao je Klepo.

Slikar Marko Babić je iz Osijeka, a u Srebrenici je tokom održavanja likovne kolonije boravio prvi put. Kaže da ovaj grad krije nevjerovatnu ljepotu koja je inspiracija umjetnicima: “Grad je lijep, fascinira me ljepota pejzaža. Na putu prema Srebrenici mnogo mi se dopala Drina, pored koje smo putovali, i to je ono baš lijepo, kao i brdski kraj. Mi u Slavoniji imamo drugačije pejzaže i onda je boravak ovdje inspirativan.”

Slikarka Kristina Ćavar iz Širokog Brijega kaže da će se svake godine vraćati Srebrenici.

“Ovo je moja druga kolonija. Od prošlogodišnje likovne kolonije imali smo gostovanje u Aachenu (Njemačka) i bilo je zaista impresivno. I ova i prošla kolonija bile su emotivne i inspirativne. Ja ću dati svoj doprinos ovom plemenitom događaju jer je Srebrenica uvijek inspiracija. Opet ću doći sigurno”, rekla je Ćavar.

KAKO PROTIV PREDRASUDA

Mladi slikari Mirela Blažević i Ivan Bogović iz Vinkovaca došli su u Srebrenicu bez velikih očekivanja. Kažu da su, prije svega, željeli vidjeti grad koji je zbog svoje prošlosti prepoznatljiv u svijetu.

“U Srebrenicu sam došla zato što sam htjela vidjeti spoj kultura koji je vidljiv u Bosni i Hercegovini. To je najzanimljiviji i najljepši dio ove divne zemlje gdje imate tri religije, gdje imate pravoslavce, katolike i muslimane. Islamska kultura zaista je lijepa, samo što nam je malo daleka i nismo dovoljno upoznati s njom. Mislim da u tom smjeru treba ići, da više upoznamo različite kulture. Sigurno bismo imali manje predrasuda. Srebrenica je mali grad, ali u jednom pogledu možete vidjeti džamiju, pravoslavnu crkvu, a nedaleko je i katolička kapela i temelji crkve, sve u stotinjak metara”, naglasila je Blažević.

“Došao sam u Srebrenicu ne očekujući ništa, jednostavno sam se prepustio osjećaju. Prepustio sam se atmosferi. O Srebrenici se uvijek čuju neke priče, ovakve ili onakve. Ono što sam ja naučio ovdje jeste to da su najveće bogatstvo ljudi. Ovaj grad ima izuzetan potencijal u svakom smislu. Može biti velika inspiracija svim ljudima, posebno umjetnicima”, dodao je Ivan Bogović.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena dobila je naziv po Srebrenici i kolijevka je svih katoličkih provincija u regiji. Historija franjevaca na teritoriji općine Srebrenica duga je više od 700 godina. Na području Srebrenice, osim samostanske Crkve sv. Marije, postojala je i Crkva sv. Nikole te crkve u Sasama, Čaglju i Jasenovi. Srebrenica je polovinom 15. stoljeća bila sjedište biskupije i u njoj su stolovala dva biskupa franjevca: Stjepan Radošević (1434–1439) i Toma Matić (1440).

Franjevci su u Srebrenicu došli u drugoj polovici 13. stoljeća, prema nekim pretpostavkama, oko 1291. godine. Tu su izgradili samostan, u kojem su obitavali do 1690. godine, kada je uništen u požaru. Nakon što je samostan izgorio, a franjevci se razišli, vrijeme je učinilo svoje i tragovi o samostanu su se izgubili. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća ostaci samostana pronađeni su na imanju Rame Malagića u srebreničkom naselju Klisa. Arheološkim istraživanjem utvrđeno je da je riječ o ostacima Crkve sv. Marije. Ostaci su otkriveni slučajno, kada je vlasnik zemljišta pripremao teren za gradnju kuće. Nedugo potom, na iskopinama srebreničkog samostana napravljena je Kapelica sv. Marije, koja je svečano otvorena baš na 700. godišnjicu dolaska franjevaca u Bosnu i Hercegovinu.

Fra Joso Oršolić kaže da na području srednjeg Podrinja trenutno ima upisanih 211 katolika. Ima i onih, dodaje, koji nisu popisani. Prema fra Oršoliću, na području Srebrenice, Zvornika i Bratunca možda nema mnogo katolika, ali bitno je da se zna da katolici žive na ovom prostoru sa svojim komšijama muslimanima i pravoslavcima.