Ako već imamo veliku sreću i privilegiju da osjećamo ljubav – kao što ja osjećam ljubav prema Mostaru – onda moramo biti svjesni i naše velike obaveze, da sve ono čime bismo mogli i/ili bili u situaciji da uljepšamo, pomognemo, izgradimo unaprijedimo tu našu ljubav – u ovom slučaju Mostar – trebamo, obavezni smo i moramo činiti. Jer, ko bi to trebao biti obavezniji da se brine, da učestvuje, da pomaže onome što mi volimo do nas samih? Zato i kažem: ljubav je obaveza – glasaj za Mostar, barem toliko svako od nas može učiniti. O svim ostalim prioritetima i neophodnostima građansko-političke participacije možemo nekom drugom prilikom. Za sada – za nekoliko dana, 20. decembar 2020. je najvažniji – izađi na izbore u Mostaru i glasaj
 interesa, po mom mišljenju, u sudbonosnom momentu za Mostar i državu Bosnu i Hercegovinu, uoči nadolazećih lokalnih izbora, potpuno nerazumno napustio se ovaj oprobano uspješan princip udruženosti i jedinstva probosanskohercegovačkih snaga po uzoru na 1996. godinu, kada su u Mostaru održani prvi demokratski izbori u BiH nakon agresije na državu Bosnu i Hercegovinu i time uslovljenih višegodišnjih ratnih razaranja. Ipak, ne sumnjajući ni jednog trenutka u svoju snagu i odlične pobjedničke šanse, čak pet probosanskohercegovačkih stranaka: Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS) udružuju se u Koaliciju za Mostar 2020, kumulirajući time najsnažniji potencijal za predstojeću izbornu utakmicu s najvećim rivalom cjelokupnog probosanskohercegovačkog tima – strankom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i njenim mnogobrojnim partnerima, pod trenerskom palicom Dragana Čovića i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), uz svesrdnu stručnu i materijalnu podršku stranih “igrača” iz susjedne države.</p>
<p>Ja pristajem na sebe preuzeti moj dio odgovornosti i moj dio obaveze s vjerom da ćemo i ovaj put, kao i pobjedničke 1996. godine, biti zajedno na strani evropskog, antifašističkog, multietničkog, multikulturalnog, prosperitetnog Mostara i najljepše naše Bosne i Hercegovine. Iako nisam pristalica dramatiziranja, rekao bih da su predstojeći lokalni izbori u Mostaru prelomna tačka, koja bi mogla u dobroj mjeri odrediti budućnost grada. To će u velikoj mjeri zavisiti od toga da li će Mostar, nakon 16 godina, dobiti gradonačelnika koji će se osjećati obavezan prije svega služiti bosanskohercegovačkim državnim interesima, koji će imati u fokusu interese i potrebe Mostarki i Mostaraca, a ne interese susjedno-komšijskih aktera.</p>
<p>U toku agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu i krvavog rata u periodu od 1992. do 1995. u Mostaru je odbranjena civilizacija, kako od vandalističkog granatiranja od strane Momčila Perišića, tako i od udruženog zločinačkog poduhvata (UZP). U Mostaru je pobijedio zajednički život. Ja u Mostaru želim živjeti zajedno, stoga koristim pojam zajednički život, ja u Mostaru ne želim životariti, ja u Mostaru ne želim samo preživljavati, ja u Mostaru ne želim samo SUživljavati, ja u Mostaru želim živjeti zajedno – u smislu zajedništva, ja u Mostaru želim zajednicu, ja u Mostaru želim zajednički grad u kojem svi živimo zajedno.<br />
Za mene je neosporna činjenica i politička stvarnost da me uopće ne brine stabilnost Bosne i Hercegovine ako u Mostaru pobijedi civilizacija, integracija i zajedništvo. Mostar je najveća multietnička zajednica u Bosni i Hercegovini, kao što je i Bosna i Hercegovina najveća multietnička državna tvorevina u regiji.”</p>
<h4 class=)
Prethodni članak
IZBORI U MOSTARU: Glasovi za male stranke završit će u NeretviSljedeći članak
Oštra osuda nepravednih sankcija Turskoj
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA