fbpx
  • Kultura
    • (Page 17)

Kultura

Kultura
Kulturni identitet bosanskih muslimana (3): U bošnjačkoj književnosti spojili su se Istok i Zapad

Knjiga Kulturni identitet bosanskih muslimana Marinka Zekića svojevrsni je nastavak rada Antuna Hangija u 21. stoljeću. Knjiga je to o običajima i kulturi bosanskih muslimana, s tim da se ovog puta oni uvažavaju i kao politički narod. Zekić piše o Bošnjacima, bošnjačkoj književnosti i kulturi, pozicionirajući islam kao nezaobilazni, čak temeljni (ne i jedini, naravno) sadržaj svega što danas prepoznajemo kao bošnjačko. S ovim bi se djelom, istina, moglo i trebalo polemizirati. Međutim, sve vrijeme stječe se dojam da je riječ o doista iskrenoj i prijateljskoj želji da se Bošnjaci upoznaju iznutra te da se u kompleksnosti svog identiteta predstave drugima. Pritom, ovoj knjizi ne nedostaje akademskog pristupa. U pokušaju da Bošnjake razumije iz kulturološke, etnološke, imagološke, antropološke i sociološke perspektive, Zekić je čitaocu ponudio ogroman broj informacija i pisanih izvora, zajedno s vlastitim promišljanjima i zapažanjima (Kulturni identitet bosanskih muslimana, Marinko Zekić, “Dobra knjiga”, Sarajevo, 2019. godine, 315 stranica)

224Kultura
Turski jezik u bosanskom, albanskom, bugarskom, srpskom, hrvatskom…
223Kultura
Lažno zlato jače sija

Prema podacima kojima raspolažemo, trenutno je u izradi opširan naučni rad koji bi trebao redefinirati sintagmu “tekijska ilahija”. Sama konstrukcija “tekijska ilahija” jeste pleonazam, jer su ilahije u pravilu (uz mali broj izuzetaka) nastajale u tekijama. I sama potreba za redefiniranjem konstrukcije “tekijska ilahija” govori u prilog tome da se u aktualnoj muzičkoj produkciji ilahija i kasida napravi odmak od autentičnog registra onoga što prepoznajemo kao bosanske ilahije i kaside. Stoga ćemo u ovom tekstu skrenuti pažnju na projekte novijeg datuma koji su prepoznati kao ilahije i kaside, te ih sagledati iz ugla autentične tekstualne i muzičke tradicije bosanskih ilahija i kasida, u pokušaju da prepoznamo njihovu ukorijenjenost u tradiciji. Posebnu pažnju obratit ćemo na one izvedbe koje su uz ramazanski program emitirane na TV i radijskim stanicama u toku mjeseca ramazana i u danima Bajrama

223Kultura
Naše dugo svitanje

Sa svoje četiri knjige i čak dvije hiljade i sedam stotina stranica, Dugo svitanje najobimniji je književni tekst ikad napisan na bosanskom jeziku. Autor ga je, uz prikupljanje obimne dokumentarne građe, pisao punih dvanaest godina. Kadrić čitaocu predstavlja cjelokupnu historiju Bosne i Bošnjaka 20. stoljeća, opisujući značajne događaje i njihove sudionike, godinu po godinu, ne izostavljajući ništa što može doprinijeti razumijevanju mučne, ali jedinstvene sudbine Bosne i njenog naroda

221-222Kultura
Ukletstvo prati i bije male sredine, a one trpe: meni je najcrnje moje manjinstvo

“Pisci, i uopće umjetnici, najkomotnije se osjećaju samo tamo gdje ih se razumije. Stani-pani, svako svije ili nađe svoje za stvaranje gnijezda. Bio sam član Udruženja pisaca Srbije, a to 1991. ili 1992. godine prestao biti. Kada sam počeo živjeti i u Sarajevu, u Društvo pisaca BiH primljen sam po pozivu, kao i Vidosav Stevanović. Ja, kad se ovdje nakahrim, trknem u Sarajevo ili nekud gdje me familija povede. Dobro mi je gdje god ne zavisim od sadake nečije ili neke političke elite, od njihove (ne)volje. Hvala Bogu, živim kako mogu i ničeg se ne stidim, a prijatelja na sve strane. Šta ćeš više!? Puno je pisaca porijeklom iz Sandžaka u Bosni, to im je sada domovina, kao jezik”

221-222Kultura
Kipari stvarali u okrilju nacionalnog spomenika

Budući da je Kolonija “Ostrožac” jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija u zemlji, podrška organizaciji nije izostala. “Ovogodišnju Koloniju skulptora finansijski su podržali svi nivoi vlasti, od Vijeća ministara BiH, Federalnog ministarstva kulture, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a te Gradske uprave Cazina i gradonačelnika Nermina Ogreševića”, rekao je Bajrektarević

221-222Kultura
PROLJETNA KONCERTNA POPLAVA U GRADU NA MILJACKI

To ponovo podstiče neke diskusije i dileme obnovljene ovih dana: Da li graditi ogromnu koncertnu dvoranu u Sarajevu? Autor ovih redaka ima debele argumente koji govore da tako veliki prostor, i kad bi se izgradio, teško da bi ova sredina mogla izdržati – i po kapacitetima reproduktivnih snaga i glazbenih tijela, i po potencijalnoj publici, a i finansijski – naprosto, to je pregolem i pregrandiozan poduhvat za našu sredinu. I točka

221-222Kultura
Proživjeti ponovno horor Černobila
Kultura
Kako je nastala ilahija “Kad procvatu behari”
220Kultura
Svu pozorišnu scenu za čistu glumačku igru