U priopćenju se navodi kako je pisati o ženama sufijama, iza kojih je ostalo vrlo malo pisanih tragova, veoma oskudno i nezahvalno, prije svega prema čitatelju koji bi želio doznati pojedinosti iz njihovih života, a zatim i prema ovim ženama koje su svoje živote proživjele jednostavno i pobožno čineći na svakom svom koraku hajir.
Zasnovana na magmi nacionalnog bića, na buntovnoj i polivalentnoj leksičkoj podlozi, na vreloj maštovitosti i gotovo sentimentalnoj zagrcnutosti narodnog rapsoda, poezija Ćamila Sijarića traga za suštinskim mirom, u jednoj univerzalno oblikovanoj formi, osvjetljava čovjekovu sudbinu kroz najintimniju vizuru, svoj san o mogućem spokojstvu projektuje na historijsko platno vječito živih ožiljaka stradalništva i bola kao univerzalnih i odveć ponovljivih kategorija.
Almin Kaplan, Bukara, “Planjax”, Tešanj, 2018.
 Konjic.</p>
<p>Ovo nesvakidašnje djelo je, navode, prvo ovakvog karaktera na bosanskom jeziku koje je obuhvatilo sekvence iz života 121 žene koje su svoj život posvetile samoodricanju i ibadetu protkanim čežnjom za spoznajom i blizinom sa Uzvišenim Stvoriteljem.</p>
<p>Dodaju kako u svom duhovnom uzdizanju ove časne žene nisu prestajale biti kćerke, supruge, majke, učiteljice, poslovne žene, umjetnice, književnice, liječnice, susjede i gazije.</p>
<p>“Badžije, kako ova knjiga nosi naslov, koristi se kao tesavvufski termin. Badži kao imenica ženskog roda u jednini znači starija sestra, mada se ovaj pojam koristio prilikom obraćanja šejhovim suprugama. Derviško obilježje pojma badži kasnije je zaboravljeno i danas ga gotovo nitko ne koristi osim derviša koje pripadaju bektašijskom redu. Autorica je smatrala da je upravo ovaj termin prikladan za naziv knjige, kako bi se otrgnule od zaborava pobožne muslimanke iz čijih života se može izvući snažna pouka”, ističu iz NU Konjic.</p>
<p>Navode također kako ova knjiga nudi vrlo interesantno, poučno i edukativno putovanje kroz 15 zemalja i 42 grada s 40 naslova podijeljenih kroz tri poglavlja, i to “Prve generacije pobožnih muslimanki”, “Pobožne muslimanke iz svijeta” i “Pobožne muslimanke iz Bosne i Hercegovine”.</p>
<p>U priopćenju se navodi kako je pisati o ženama sufijama, iza kojih je ostalo vrlo malo pisanih tragova, veoma oskudno i nezahvalno, prije svega prema čitatelju koji bi želio doznati pojedinosti iz njihovih života, a zatim i prema ovim ženama koje su svoje živote proživjele jednostavno i pobožno čineći na svakom svom koraku hajir.</p>
<p>Poslije žena koje su pripadale prvoj generaciji pobožnih muslimanki, autorica je napravila izbor između više žena sufija i arifa čija su imena ostala nepoznata i sakrivena – žena koje su poput muškaraca svoj život žrtvovale uime Allaha i čiji je odmjeren i melodičan govor budio uspavana srca mnogobrojnih Božjih robova poput Rabije Adevijje, Fatime Nišapur, Fatime Kattanije, Merjeme Basri, Muaze Adevijje, Fatime-badži, Nane Esme i mnogih drugih.</p>
<p>“U knjizi posebno poglavlje zauzimaju bosanskohercegovačke pobožne žene, odnosno sufije, o kojima se do sada nikad nije pisalo. Počevši od badži-kaduna u Sarajevu, šejhe Hemzade, šejhovica, hafiza, hadži-bula i derviša, knjiga završava zaključkom da se i žene mogu isto kao i muškarci okititi ahlakom Muhammedije, u što ćete se moći i sami uvjeriti čitajući ovu knjigu”, navode iz Narodnog univerziteta u Konjicu.</p>
<p>Promotori knjige uz autoricu bili su doktorica perzijske gnostičke književnosti Mubina Moker koja radi kao voditeljica odsjeka za perzijski jezik i književnost Naučno-istraživačkog instituta “Ibn Sina” u Sarajevu, te povjesničar, pisac u slobodno vrijeme i stručni suradnik na ovoj knjizi šejh Luan Strinić. Kao gosti večeri nastupili su Hikmet Hadžiabdić i Ekrem Kahriman, a moderirala je Esma-Zejneb Strinić, stoji u priopćenju. <strong>/FENA/</strong></p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
