“Sistem funkcionira tako što građani preko stranice na Facebooku ili naših brojeva telefona prijave višak hrane, a zatim je vozači volonteri u najkraćem roku preuzimaju i dostavljaju na adresu onih kojima je potrebna”

Svakodnevno se u Bosni i Hercegovini bacaju tone namirnica. Osim toga što se naši građani ne educiraju o racionalnom korištenju hrane i selekciji otpada, nedostajale su i inicijative kojima bi se riješio problem kako bi ostaci ispravne hrane završili u rukama beskućnika i siromašnih, a ne na gradskim deponijama širom naše zemlje.

Svjesne ovih činjenica, grupa građanki Sarajeva – Nermina, Lejla, Amira i Amina – odlučile su u svom gradu realizirati projekt koji nam je svima bio prijeko potreban.

Kažu da je sve počelo tokom proteklog ramazana, kada je jedna od njih napisala na svom profilu na Facebooku status i sa svojim prijateljima podijelila dilemu o tome šta se desi s hranom koja ostane u restoranima, naročito nakon vjenčanja, rođendana, iftara, konferencija ili nekih drugih sličnih okupljanja. Ubrzo je saznala da nije jedina koju to zanima te da su mnogi u vezi s tim raspoloženi nešto učiniti. Nakon diskusije, formirale su mali tim od nekoliko djevojaka / žena koje su dogovorile jednostavan sistem prikupljanja i raspodjele viška hrane koja ostane nakon većih događaja, te odmah dogovorile ime, logo i napravile stranicu “Tanjir više”.

“Sistem funkcionira tako što građani preko stranice na Facebooku ili naših brojeva telefona prijave višak hrane, a zatim je vozači volonteri u najkraćem roku preuzimaju i dostavljaju na adresu onih kojima je potrebna.” Kažu da su osobe u potrebi našli preko mnogobrojnih udruženja koje se o njima brinu, poput neformalne grupe naših građanki “Naše humanitarne korpe”.

Odziv građana, vozača volontera, kao i medija koji su podržali ovaj projekt, od samog je početka bio neočekivano veliki, što je potvrda o tome koliko je jedan ovakav projekt bio potreban. Naročito jer se sve to dešavalo tokom ramazana pa su ljudi prijavljivali hranu koja ostaje nakon iftara.

“To se sve događalo prije mjesec dana, a do danas smo imali više od četrdeset isporuka ‘viška hrane’ korisnicima”, kaže Amina Omanović, jedna od koordinatorica projekta.

Interesantno je da se sva komunikacija koordinatora i volontera odvija preko grupa na Viberu i da se oni skoro nikad ne viđaju, a pošto se većina prijava dešava preko Facebooka, prema njihovim riječima, “Tanjir više” jedna je od inicijativa koja dokazuje da društvene mreže i savremene tehnologije imaju i svoju dobru stranu te da se vrlo dobro mogu iskoristiti u dobrotvorne svrhe.

“Trenutno na grupi koja se zove ‘Vozači heroji za Tanjir više’ imamo dvadeset pet osoba. Na grupu prijavljujemo kada nam se neko javi s viškom hrane, pa se vozači javljaju kada kome najbolje odgovara da preuzme obavezu preuzimanja hrane i dostave do krajnjih korisnika”, priča Amina, inače profesorica engleskog jezika, supruga i majka dvoje male djece.

Trenutno se “Tanjir više” realizira u Sarajevu i Mostaru, a u toku je priprema da se krene i u Zenici i Tuzli.

“Već su nam se javili volonteri u tim gradovima i samo čekamo tehničke pripreme, pokretanje stranice, promociju, pa da i ondje krenu s radom. Cilj je inicijative višestruk. S jedne strane, želimo omogućiti osobama u potrebi da dobiju gotov, skuhan, lijep, ukusan i kvalitetan obrok. S druge strane, želimo da smanjimo bacanje hrane, što se neminovno dešava, jer podaci pokazuju da tone hrane iz ugostiteljskih objekata završavaju na deponijama”, priča Amina.

Od ukupne količine otpada iz kontejnera, blizu devet posto organskog otpada radnici Komunalnog preduzeća “Rad” u Kantonu Sarajevo svaki dan odvezu na deponije. Osim hrane koja završi u kontejnerima, velike količine namirnica propadaju i u fabrikama, skladištima i trgovinama. Stručnjaci u našoj zemlji smatraju da se Bosna i Hercegovina treba ugledati na zemlje Evropske unije koje su uspjele smanjiti gubitak hrane. Kao primjer se navodi Francuska, koja finansijski kažnjava domaćinstva, restorane i supermarkete ako hranu ne doniraju neposredno prije isteka roka. Hrvatska je, također, ukinula PDV za doniranje hrane koju bi trgovci inače bacili.

“Što se tiče realizacije, imamo sistem koji uz rad na terenu nadopunjujemo i prilagođavamo realnoj situaciji. Imamo spisak korisnika i spisak vozača. Nakon što dobijemo prijavu, određujemo kojim korisnicima donacija ide, a zatim javljamo na grupu vozača na Viberu kada, odakle i gdje treba hranu prevesti. Vozači, naši heroji, svoje zadatke obavljaju vrlo odgovorno i savjesno. Na kraju se to dokumentira fotografiranjem donacije”, ispričala nam je Amina i dodala da većinu “Vozača heroja” čine žene-vozačice.

Finansiranje ovog projekta do sada je bilo na volonterskoj osnovi. Troškove telefona, prijevoza, kao i kupovinu ambalaže u koju se hrana pakira  finansiraju koordinatorice projekta i volonteri.

“Trenutno još nismo sigurni kakvi su nam budući planovi. Radit ćemo sve spontano, u skladu s datim situacijama, kao i do sada, pa ćemo vidjeti gdje će nas odvesti ova inicijativa. U svakom slučaju, evidentna je podrška i velika zainteresiranost javnosti, što ukazuje na to da ovaj humanitarni projekt ima tendenciju rasta”, kazala je Amina.

Prema rezultatima analiza javnih preduzeća, građani Sarajeva, Tuzle i Banje Luke dnevno bace najmanje 500 tona hrane. Bitno je naglasiti kako se podaci odnose na regionalne deponije za kompletnu tuzlansku i banjalučku regiju, dok se istraživanje za Sarajevo odnosi samo na gradsku deponiju.

Osim namirnica koje završe u kontejnerima, veliki je problem i hrana koja propada u fabrikama, skladištima, trgovinama i ugostiteljskim objektima.

Broj korisnika javnih kuhinja povećava se iz godine u godinu. Sve je više gladnih koji ne mogu priuštiti ni komad hljeba. S obzirom na broj gladnih i siromašnih u Bosni i Hercegovini, bacanje hrane neviđeni je zločin.

“Kada bi svako u svom okruženju djelovao vodeći brigu o komšijama, porodici…, djelovanje inicijativa poput naše ne bi bilo potrebno, barem ne u ovolikoj mjeri”, iskrena je Amina.

Zbog toga, ako nakon organiziranja nekog događaja, održavanja neke manifestacije ili prisustvovanja nekoj svečanosti, primijetite da vam je ostalo hrane ili pića, pozovite kontakt‑broj inicijative “Tanjir više”. Prijavljeni volonteri doći će na vašu adresu, preuzeti hranu i proslijediti onima kojima je ona zaista potrebna. Projekt možete podržati i kao vozači ili kupovinom ambalaže za pakiranje hrane.

“Bacanje hrane rasipništvo je, dijeljenje je hrane dobročinstvo. Izaberi svoj put”, poručuju organizatori ovog projekta.