fbpx

Pitanje koje se postavlja vezano je za broj onih koji su spremni zbog Zvizdića promijeniti politički dres i krenuti nekim drugim putem znajući da je to, za jedan dug period, posljednji unutrašnji potres u SDA. Postojanje određenog broja kadrova koji bi se s tim u vezi premišljao nije uopće upitno. Vjerovati je kako će s izborima u Mostaru ovaj kreirani balon puknuti i ići ka smirivanju, redefiniranju i novom pozicioniranju te da ćemo u 2021. godinu ući s još jednim razlazom unutar SDA.

U redovnim intervalima na bh. političkoj sceni javljaju se političke stranke koje s čarobnim štapom nude instant-rješenja za navedene strukturalne probleme i imaju mnogo zajedničkih karakteristika. Kao prvo, to su stranke jednog lica vođene harizmatičnim ličnostima. Posebno na početku imaju snažnu podršku od medija i međunarodnih faktora s ciljem rušenja nacionalnih stranaka; u ovom slučaju SDA. Iako se osnivaju samo u Sarajevu i djeluju isključivo na područjima gdje su Bošnjaci većina, oni obećavaju radikalne promjene u državi; ekonomski prosperitet, državu bez etničkih podjela, društvo bez korupcije i nepotizma. Drugim riječima, obećavaju raj na zemlji samo kad oni dođu na vlast

SDA u Sarajevu postaje psovka i antibrend jer je ovdje skoncentrirana i usmjerena propaganda koja sada više nije na razini običnog političkog takmičenja. Riječ je o do sada neviđenoj mržnji. Ona se koncentrira na prezime Izetbegović u realnom vremenu, ali i prezime Izetbegović u vremenu prošlom. Odnosno, ne mrzi se SDA kao politički takmac, već ono što ona predstavlja kao ideja.

Na pola puta smo do novih Općih izbora, a Lokalni izbori održavaju se ovih dana. Postavlja se pitanje je li najveća i najjača politička organizacija u BiH, prva u Bošnjaka, odgovorila zahtjevima ovog vremena? Kakve su pozicije probosanskih stranaka danas u odnosu na 2018. godinu? Šta možemo očekivati u bliskoj budućnosti?

“Nije iskreno, a još manje korektno, da na lokalnom nivou, gdje stranke HNS-a imaju većinu, ne dozvoljavaju drugima da ostvare ni minimum političkih prava i proporcionalnu zastupljenost zagarantiranu Ustavom i zakonom, dok na višim nivoima, gdje su u manjini, koriste mehanizme blokade kako bi trajno zadržali instrumente blokade i ostvarili zastupljenost veću od proporcionalne. Dok oni u lokalnoj sredini ne naprave iskorak u tom smislu, mislim da nije vrijeme da im se izlazi u susret i na višim nivoima vlasti”, ističe Šoše

Povodom 30. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije JU Muzej „Alija Izetbegović“ ekskluzivno predstavlja online izložbu na 33 vizuala o osnivanju „stranke građana i naroda muslimanskog kulturno-povijesnog kruga“ s demokratijom kao jednom od najvažnijih odrednica. Dvadeset i šestog maja 1990. godine u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana je Osnivačka skupština SDA, prve demokratske stranke građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović.

SDA u suštini nema istinsku opoziciju i nema nikakvog autentičnog političkog korektora. Politički pismen i nacionalno osviješten Bošnjak može u praksi ili glasati za SDA ili glasati protiv vlastitih nacionalnih interesa. To je jedini stvarni izbor koji mu se nudi, jedina alternativa