fbpx

Desničarsko-bjelački šovinizam u Evropi i SAD-u uglavnom je usmjeren protiv Hebreja i protiv tamnoputih osoba, Afrikanaca, Arapa, Indijaca, Roma... Zbog svoje tradicionalne neobrazovanosti, šovinisti su islamofobiju objedinili s rasnom pripadnošću pa bijele muslimane definiraju kao osobe koje ne pripadaju svojoj rasi. O tome govori i studija Kako bijeli muslimani podnose islamofobiju, nedavno objavljena u Americi

Oni su se do te mjere integrirali u poljsko društvo da je jedina stvar koja ih razlikuje od svojih slavenskih sunarodnjaka njihova vjeroispovijest, ali danas ih je vrlo malo, samo oko 3.000 u zemlji koja broji oko 38 miliona ljudi. Posljednjih godina Tatari su bili jedna od meta diskusije o izbjeglicama i muslimanima u zemlji u kojoj je ekstremna desnica toliko jaka i kojom vlada desničarska Stranka zakona i pravde (PiS). Godine 2014. pojavile su se ksenofobne poruke na džamiji i na seoskom groblju. Godinu dana ranije, u gradu Gdańsku na sjeveru zemlje, vandali su izazvali požar u džamiji

U izdanju “El-Kalema” i Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka prošle je sedmice iz štampe izašla knjiga Poučna kratka historija autora Rašida Belgradija. Radi se o Belgradijevom dodatku (zeyl) njegovom djelu Historija čudnovatih događaja u Beogradu i Srbiji, publiciranom u Istanbulu 1874. godine na osmanskom jeziku.

Gene Bunin je naučnik, prevodilac i pisac koji godinama istražuje život i jezik Ujgura, kineskih muslimana koji žive u Xinjiangu, ujgurskoj autonomnoj regiji. Bunin je pet godina živio u Xinjiangu, a proteklih 18 mjeseci istraživao je tamošnju kuhinju kako bi o tome napisao knjigu. Početkom mjeseca objavio je, nakon brojnih susreta s Ujgurima u cijeloj Kini, članak u kojem otkriva kako ova muslimanska manjina svakodnevno živi u strahu od hapšenja, zatvora, protjerivanja i “preobrazovanja”

Austrija, s desničarskom ekstremističkom strankom na vlasti, trenutno je zemlja-eksperiment kojim se ispituje izdržljivost demokratije u Zapadnoj Evropi. Reporteri njemačkog magazina Spiegel posjetili su ovu zemlju kako bi istražili razloge njezinog odlaska desno, raspoloženju prema migrantima i razlozima zbog kojih gradonačelnici nekih austrijskih gradova na svojim ulicama ne žele muslimane. Stav, uz svoju opremu, donosi najveći i najvažniji dio reportaže objavljene na nekoliko strana u ovom uglednom njemačkom magazinu

Unatoč tome, postoje i u bošnjačkim i u nebošnjačkim krugovima, u medijima, među političarima i intelektualcima tendencije da se sadašnji naziv negira. Zato i dalje, naporedo s terminom Bošnjak, čitamo i slušamo o bosanskim M(m)uslimanima, muslimanima, Muslimanima, Bošnjacima-Muslimanima, Muslimanima-Bošnjacima...

Što bude više ratova i nestabilnosti u muslimanskom svijetu, što bude manje ekonomskog napretka u Africi i na Bliskom istoku, to će biti više muslimana u Evropi. Što ih bude više i što budu brže dolazili, to će se brže mijenjati i Evropa, demografski, kulturološki, religijski... Nestabilan svijet čini i Evropu drukčijom. Znatno drukčijom

U Europskoj uniji hrvatski je model integracije muslimana u društvo jedinstven, a vjerojatno i najuspješniji. Tome doprinosi i činjenica većinske zastupljenosti Bošnjaka, koji su, zahvaljujući bliskosti bosanskog i hrvatskog jezika, geografskom susjedstvu i slavensko-ilirskom porijeklu većine Bošnjaka, srodni većini stanovništva. No, današnja kvaliteta odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj i države rezultat je dugih, često i burnih odnosa islama i Hrvatske, odnosno onoga što je doživljavano kao suština hrvatskog identiteta

Vrijeme izazova, historičara Adnana Jahića, obuhvata neka od najvažnijih pitanja historije Bošnjaka u prvoj polovini XX stoljeća. Knjiga oslikava različite izazove s kojima su se Bošnjaci suočili na mukotrpnom i neizvjesnom putu afirmacije svog nacionalnog, političkog, duhovnog i kulturnog identiteta. Na čvrstoj faktografskoj podlozi, Jahić osvjetljava procese, ličnosti i događaje koji čine jasnijim težinu izazova s kojima su se Bošnjaci suočili u vremenu izrazite historijske dinamike