Između 1837. i 1858. godine hadž je otkazan, pretpostavlja se, tri puta, te je potom sasvim obustavljen na sedam godina. Godine 1837. izbila je epidemija kolere i hadž je otkazan do 1840, da bi se pandemija opet vratila 1846. i 1858. godine. Pandemija je 1846. godine ubila približno 15.000 muslimana i trajala je sve do 1850. godine. Hadž je morao biti obustavljen kako bi se spriječilo širenje bolesti, a i da bi se ukopali mrtvi čiji se broj svakodnevno povećavao
Dužina puta, vremenske neprilike, nesigurnost. Posebno su bure za hodočasnike bile teška prepreka, zatim nedostatak vode na pojedinim dionicama, pustinjske kiše, pustinjske oluje itd. U nemirna vremena posebnu opasnost predstavljali su gusari, pa i druge vrste bandi na koje su nailazili u pojedinim dionicama svog puta. Tome treba dodati i ratne godine, izbijanje rata ili ratova u pojedinim krajevima, što je utjecalo na sigurnost hodočasnika, posebno u 19. stoljeću.
Drastično smanjen broj hodočasnika ove godine predstavlja veliki gubitak prihoda za kraljevstvo, koje trpi posljedice ekonomskog usporavanja uzrokovanog virusom i padom cijena nafte.
Ministarstvo za hadž i umru saopćilo je kako je odluka donesena zbog trenutne situacije uzrokovane zarazom koronavirusom
Hadž se ponekad poklapa s vrelim ljetnim mjesecima, što bi u budućnosti moglo biti opasno za hodočasnike koji većinu vremena na hodočašću provode napolju, navodi se u istraživanju objavljenom u Geophysical Review Lettersu.
I ovo zemaljsko srce – Kjaba – sasvim očevidno usisava nečistu krv koja dolazi iz svih krajeva tijela i ispumpava čistu te je vraća u te najudaljenije krajeve. Hadžom očišćeni, hadžije se vraćaju poput čistog krvnog sadržaja u svoja mjesta kako bi svaki dio tijela ummeta bio što zdraviji. Kao i kod ljudske krvi, očišćenje nije dovoljno, krv treba sadržavati hranljivost, što bi u ovom slučaju vjerovatno predstavljali moral i bogobojaznost
“Majke Srebrenice iz Bajramovića, gdje žive same bez ikog svog jer su im dušmani u genocidu ubili sinove i muževe, bile su na hadžu zahvaljujući dobrotvorima. Pozvao ih Milostivi da im ublaži tugu, a akobogda, tuga će minuti susretom sa svojim sinovima i muževima u Džennetu. Idu prema meni, grle me, plaču. Plaču i grle sve one koji im na djecu liče i koji su njihovih godišta”
Hadžije iz BiH nijet za umru i hadž čine na mikatu Zul-hulejfa. Potom autobusima nastavljaju put od oko 500 kilometara do Mekke. Autoput je moderan, prolazi kroz nepregledna prostranstva oivičena planinama vulkanskog porijekla. Upravo je tom trasom Poslanik, a. s., s vjernim drugom Ebu-Bekrom prešao put Hidžre
Obavljanje hadža peta je islamska dužnost koja zahtijeva najjaču spremnost (duhovnu, zdravstvenu, materijalnu) i najveća odricanja. Hadž je i svjetski kongres muslimana na kojem oni predstavljaju svoje države, tradicije, kolorit, ali i svoju (ne)organiziranost
Mogao sam tu ikindiju klanjati u džamiji – tako sam prvobitno bio i planirao – ili barem sjesti negdje drugo. Mogao sam i ja zagalamiti, ili barem poprijeko pogledati braću koja su, svaki na svoj način, ležeći i glasno učeći, “ometala” klanjače. Mogao sam uraditi još štošta, ali bilo je suđeno da dođem baš tu i upoznam porodicu s ostrva Mindanao
