fbpx

Migrantska kriza tema je o kojoj je pisati hladne glave hod po polemičkom minskom polju. S jedne strane imamo iskustvo ljudi u Krajini koje migrantska kriza godinama direktno životno ugrožava, koji su svega toga siti te više nemaju ni volje, ni želje, ali ni strpljenja da vode računa o bilo čemu osim o svojim i interesima vlastitih porodica i lokalnih sredina. S druge strane stoje oni koji pokušavaju to nakupljeno nezadovoljstvo iskoristiti kako bi ili rehabilitirali bankrotirane i poražena ideje poput autonomije, ili koji bi da instrumentaliziraju bijes naroda kako bi oni došli na vlast

U grupama na Facebooku koje problematiziraju migrantsku krizu, pogotovo onima iz Krajine, već se počelo s aktivizmom, tačnije okupljanjima članova, blokadama puteva i odvraćanjem migranata. Na njima se pojavljuju sumnjivi profili koji maliciozno pokušavaju da narativ usmjere ka nekom međubošnjačkom sukobu na regionalnom i zavičajnom nivou. Harangira se protiv Sarajeva, ponekad Tuzle ili Zenice, sav fokus pokušava se usmjeriti ka “političkom Sarajevu” dok se ignorira subverzija srpske i hrvatske politike, amnestira se i srbijansko ubacivanje migranata i hrvatski “pushback”, dok se izmišlja nekakav “politički islamizam” koji “uvozi migrante” i tako dalje. Krajina i Krajišnici pokušavaju se predstaviti kao “corpus separatum” ne samo u teritorijalnom smislu već i u identitetskom, kulturnom i političkom

Sarajevski arheolog Vejsil Ćurčić u tekstu Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, objavljenom u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH od aprila 1902. godine, ističe da je Bjelaj (Bilaj) utvrda trouglastog oblika koju zovu Velika gradina, dužine 140 metara i širine 110 metara i dodaje kako narodna predaja veli da su bjelajski grad sagradili Mađari. Stari grad Bjelaj ima dva dijela: južni srednjovjekovni i sjeverni osmanski dio

Kako spasiti domaći turizam? Možda nije dovoljno za spas, ali vrijeme je da svi pokažemo dozu solidarnosti prema turističkim radnicima u Bosni i Hercegovini i da ove godine odmore provodimo u vlastitoj zemlji. Imamo kvalitetnih turističkih destinacija, ljepota od kojih zastaje dah, mnogo toga što smo trebali posjetiti i vidjeti, a još nismo. Vrijeme je da to učinimo.

Uz rast broja građana zaraženih virusom korona i prisustvo velikog broja ilegalnih migranata u Krajini, stvari su dodatno otežali i masovni povraci građana iz zemalja Evropske unije. Policija i zdravstveni radnici su pod pritiskom povećanog obima posla i izloženosti rizicima po vlastito zdravlje. Ali sve to ih, zasad, ne sprečava da savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao

Tekstilni kombinat, ili modna konfekcija, u Bosanskoj Krupi prije rata nosio je naziv po Lepoj Radić i uz bihaćki “Kombitekst” važio za jedno od najjačih tekstilnih poduzeća na ovim prostorima. Nakon rata i Agresije na Bosnu i Hercegovinu, ista firma dobija naziv po Amri Sedić. Ovo je priča o dvjema Krajiškinjama čije su životne sudbine duboko isprepletene i povezane patriotizmom kao životnom idejom vodiljom

Pored sinova Sulje i Hasana, poginulih pripadnika 505. brigade 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine, Omer je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu izgubio i sina Muhameda, koji je kao regrut JNA poginuo tokom služenja vojnog roka u Osijeku. Uz sve to, za vrijeme agresije Omer Šekić je među prvima stao na branik Bosne i Hercegovine

PN: Šume pitomog kestena predstavljaju najznačajniju vrstu šuma na području Bosanske krajine. Njenih 5.860 hektara pitomog kestena predstavlja teritoriju s najvećom površinom i količinom pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. Jesen u ovom dijelu BiH donosi miris pečenog kestena i tradiciju okupljanja Krajišnika iz raznih krajeva svijeta. Posebno je to izraženo kroz manifestaciju “Kestenijada”, koja predstavlja svojevrstan festival kestena, a traje već devetnaest godina

“S obzirom na to da su ostale pretpostavke riješene ili su pred rješavanjem, ostvarena su polazišta da se krene u realizaciju druge faze, a to je uvezivanje ekonomskog prostora bivših fabrika, ‘BIRA-e’, ‘Energoinvesta’, ‘Polietilenke’, ‘Krajinametala’, u jedinstvenu poslovnu zonu gdje će se projektom saobraćajnog uvezivanja, kao i rješavanjem drugih pitanja unutar ekonomskog dvorišta ‘Kombiteks’, stvoriti snažan, potentan, a istovremeno polivalentan poslovni organizam koji će svojim poslovnim aktivnostima pomaknuti sadašnju dostignutu ljestvicu privrednog života u Bihaću, ali i šire”