Značajno je u kontekstu krize izazvane pandemijom razlučiti nekoliko stvari, a na osnovu zadatog teorijskog okvira, i postaviti suštinsko pitanje: Da li pandemija kojoj svjedočimo na početku 2020. godine posjeduje snagu tog izuzetnog događaja kojim će čovječanstvo krenuti novim putem
Kada se govori o tim apokrifima, dakle, u širem smislu značenja, dvojbenim pojmovima čija autentičnost i istinitost mora biti propitana, veliki ih je broj. Pored niza zastrašujućih laži kojima se direktno napadalo Bosnu i posebice Bošnjake, svjedočili smo pojmovniku koji je sadržavao termine poput etničko čišćenje, međuentitetska granica, zajedničke institucije, “holiday inn” nacija, tzv. Armija RBiH, bivša Bosna i Hercegovina itd.
Vrlo je potrebno uočiti da dirigirane migracije preko Bosne i Hercegovine predstavljaju ogroman sigurnosni izazov i prijetnju u prvom redu za Bošnjake. Macron je izrekao nesuvislost o tzv. džihadistima povratnicima koja se oslanja na narativ Christophera Delisa, a koji opet uporište ima u velikosrpskoj propagandi s početka devedesetih godina 20. stoljeća.
Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine.
U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Izdavači Edicije jesu “Simurg Media” / sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije. Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović. Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o već završenim knjigama: Kratka historija islama u BiH (Ismet Bušatlić) i Genocid nad Bošnjacima (Enis Omerović), te knjigama koje su u izradi: Kratka historija bošnjačke književnosti (Sanjin Kodrić), Historija Bošnjaka i Kratke historije Armije RBiH. Promociju u Narodnom pozorištu uživo je emitirana na Televiziji Sarajevo 23.9.2018 i među ostalim sadrži svečano obraćanja Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pod čijim je pokroviteljstvom projekt realiziran; Filipa Mursela Begovića, glavnog i odgovornog urednika Edicije i časopisa Stav; Admira Mulaosmanovića, dekana na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, te Adnana Žiške, koordinatora Edicije “Bošnjaci” i direktora Muzeja “Alija Izetbegović”.
Svakako da BiH nije isključivo bošnjačka, ali ne vidim problem da Bošnjaci svojom jednom i jedinom, pa ako hoćete i nacionalnom državom, smatraju BiH. To što je njena kompozicija multinacionalna Bošnjacima nikada nije predstavljalo problem. Znate, dijeljenjem vlasti na tri, i možda još koji dio, nije po automatizmu i dijeljenje osjećanja i ljubavi prema zemlji. Upravo taj odnos determinira šta je ova država nama, a nema sumnje da je, kako sam rekao već, jedna i jedina. Otuda je onda i nacionalna država Bošnjaka”
