Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu a od četvrtka, prvog oktobra, širom Bosne i Hercegovine.

U prodaji je novo, 291. izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog broja Stava je velikosrpska obavještajna, paraobavještajna i medijska hajka. Napada se bošnjačke povratnike, borce Amije RBiH, NVO aktiviste, sportiste…

Kroz biografije osoba koje su prozvane, te kroz njihovu ratnu i poratnu ulogu vidi se da su velikosrpski obavještajci i paraobavještajci vješto odabrali osobe na koje će udariti, te jednim udarcem postići više ciljeva: skrenuti pažnju s uloge premijera RS-a Viškovića u genocidu u Srebrenici; obeshrabriti povratnike i mnoge primorati na selidbu: uskratiti humanitarnu, materijalnu, edukacijsku podršku povratnicima; demotivirati i uplašiti mlade ljude da kroz sport i edukaciju jačaju svoje fizičke, ali i psihičke sposobnosti, patriotizam i domoljublje; stigmatizirati i u očima javnosti borce Armije RBiH stavljati u kontekst terorizma, te samim tim obezvrijediti časnu ulogu Armije RBiH…

Rezultat napada jeste meta na leđa koji su neki mediji z manjeg bh, entiteta stavili na leđa Envera Hebibovića iz Sarajeva, koji je navodno trebao likvidirati Milorada Dodika 9. januara 2018. u Banjoj Luci; zatim Azema Aletovića, Nedžada Hajdurovića i Samira Begovića iz Janje, koji su navodno trebali 2019. godine na Kočićevom zboru na Manjači izvršiti atentat na Dodika i Vulina; te na koncu Mehdina Jakubovića iz Srebrenice, koji je navodno predvodio linč na Vučića u Srebrenici 11. jula 2015. godine.

Novi Stav objavljuje otvoreno pismo Sabine Izetbegović-Berberović u povodu članka “KAMEN DALJE, ROĐAČE: Alija Izetbegović i kamenje njegove mudrosti na koje se gordo spotičemo” autora Senada Avdića.

“Što se tiče vama bliskih SDB-ovih ‘istražitelja’, oni očigledno svoje rupe u pamćenju popunjavaju ‘konfetima’, jer osamdesete su bile davno. Ne vjerujte im, i ne brinite: postoje službeni zapisnici isljeđivanja Alije Izetbegovića iz 1983. godine, gdje on jasno govori o tome kako i kad je napisao Islamsku deklaraciju. I knjigu Islam između Istoka i Zapada. A postoji i službeni zapisnik oduzetih predmeta prilikom hapšenja. Kada su poveli oca, ponijeli su i pola njegove biblioteke. Bila sam prisutna. Nisam zaboravila. Čuvam dokumente umjesto konfeta”, piše, između ostalog, Izetbegović-Berberović.

U novom Stavu donosimo i detalje u vezi sa skandaloznim igrama oko biračkih odbora u Srebrenici gdje se A-SDA stavila u službu SNSD-a i negatora genocida.

A-SDA u Srebrenici nema formiran općinski odbor, nema ni članstva, niti je u proteklim godinama ova stranka imala bilo kakve aktivnosti. Na izbore u Srebrenici izaći će s jednim kandidatom za Skupštinu opštine Srebrenica (izvjesni Ibrahim Suljić). Jasno je da A-SDA ima druge interese u Srebrenici, koji se očigledno preklapaju s interesima SNSD-a.

Bego Gutić, kandidat za načelnika Općine Banovići, govori za novi Stav. „Od 2018. godine Banovići više nisu ratna zona, došlo je do oslobađanja, ja bih rekao, svijesti građana Banovića, građani sada slobodno misle, slobodno govore i nakon dvadesetak godina došli smo u poziciju da smo nakon te 2018. u mentalnom smislu oslobodili Banoviće i građane Banovića duge okupacije od Mirsada Kukića i njegovih najbližih saradnika“, kaže Gutić.

Bošnjaka Gacka nema u Skupštini opštine tog grada već nekoliko godina. To su naumili promijeniti pa su u februaru ove godine odlučili kako će na novembarskim lokalnim izborima njihov zajednički predstavnik biti Halid Čustović. Čovjek kojeg svi tamo dobro poznaju, kojem vjeruju i za koga se nadaju da će biti osoba koja će nakon 12 godina ući u lokalni parlament i tamo zastupati interese Bošnjaka te hercegovačke općine. Gatački Bošnjaci ovih su dana odlučili podržati kandidata SNSD-a u utrci za načelnika Opštine, što je izazvalo burne, gnjevne i islamofobne reakcije pristalica SDS-a na društvenim mrežama. Tragom vijesti koje su posljednjih dana stizale iz Gacka i Istočne Hercegovine za Stav govori Halid Čustović, potpredsjednik Regionalnog odbora SDA Istočne Hercegovine i nosilac liste SDA za Skupštinu opštine Gacko.

Fuad Ohranović imenovan je sredinom septembra za direktora Historijskog arhiva Sarajevo. Rodio se u Višegradu 1985. godine, osnovnu školu i Gazi Husrev-begovu medresu završio je u Sarajevu, a diplomirao 2008. godine na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Naučni stepen magistra nauka stekao je 2014. godine na istom fakultetu. U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2009. godine. Dužnost direktora Historijskog arhiva Sarajevo već je obavljao od aprila 2016. do jula 2019. godine. Za Stav govori o izazovima s kojima se suočava Arhiv i naporima u iznalaženju trajnog rješenja za fondove ove važne institucije, o našem odnosu prema historiji i potrebi sistematiziranja znanja o našoj prošlosti, o ideologizaciji historije i rađanju nove generacije bosanskih i bošnjačkih historičara.

Obilježavamo 110 godina od rođenja Skendera Kulenovića tekstom u novom izdanju Stava. Osnovne škole u sarajevskoj općini Novi Grad nose nazive po imenima brojnih istaknutih ličnosti bosanskohercegovačke historije i kulture, poput Maka Dizdara, Osmana N. Hadžića, Džemaludina Čauševića, Behaudina Selmanovića. Projekt “Ime moje škole” promovira njihov stvaralački rad kroz tematske izložbe posvećene njihovim dostignućima i doprinosu našem društvu i kulturi.

U okviru projekta “Ime moje škole”, koji Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića realizira u saradnji s Općinom Novi Grad Sarajevo, u Centru za kulturu Dobrinja – Vila Hadžihalilovića otvorena je 24. septembra izložba pod nazivom “Bosna je sve što imam”. Izložba je posvećena Skenderu Kulenoviću, a postavljena je povodom sto deset godina od rođenja glasovitog književnika. Riječ je o još jednoj u nizu izložbi namijenjenoj prije svega školarcima, kako bi ih se upoznalo s velikanima naše kulture po kojima brojne škole nose imena.

Muzički kritičar Stava piše o Juliette Gréco koja nas je napustila ovih dana. Ona je bila neprijeporna legende francuske šansone i kulture.

Francuska duboko žaluje: napustila ju je u 93. godini Juliette Gréco, jedna od istinskih ikona francuske kulture – šansonijerka, glumica, muza egzistencijalizma i ljubavnica – ostavivši iza sebe ogroman trag kakav teško da je zabilježen u muzičkoj povijesti ove zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Francuska kultura imala je još mnogo vedeta i ikona, glumica posebno, ali i spisateljica, modela i koješta još, ali Gréco je bila nešto posebno. Još od trenutka kada se kao dvadesetogodišnja djevojčica pojavila u kafeterijama na lijevoj obali Seine, u kojima se sakupljalo neobično i čudno društvo spremno da punim plućima udiše plodove tek osvojene slobode

Azerbejžanski Nagorno-Karabah i vječni rat na tim prostorima tema je novog broja Stava. Kako se Sovjetski Savez raspadao krajem 1991. godine, Nagorno-Karabah je proglasio nezavisnost, a sukob je eksplodirao u rat širokih razmjera: s jedne strane Armenija i nova Republika Nagorno-Karabah, a Azerbejdžan s druge strane. Kada je 1994. godine konačno postignuto primirje, ostalo je 20.000 mrtvih i milion raseljenih. Nagorno-Karabah je bio nepriznata republika: de facto neovisna i potpuno izvan azerbejdžanske kontrole, ali de jure u međunarodno priznatim granicama te zemlje.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu a od četvrtka, prvog oktobra, širom Bosne i Hercegovine.