Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 12. marta, širom Bosne i Hercegovine.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

„SDA treba da stane, pogleda se u ogledalo i kaže da ovako više ne može“, kaže u razgovoru za novi Stav Safet Softić, potpredsjednik SDA i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

„Niko normalan ne može podržati kupovinu glasova javnim dobrima. Niko! O tome svemu je SDA vrlo brzo nakon pojave snimka u javnosti izdala saopćenje u kojem je i osudila njegov sadržaj. To je bio stav SDA po tom pitanju. Naravno, ovakvu aferu prate i neka druga pitanja na koja SDA treba naći odgovor. Za odgovor na njih treba nam analiza i uvid šta se zaista događalo kada su u pitanju unutarstranački izbori u Sarajevu i na koji se način odvijala kampanja koja je u dobroj mjeri iskočila iz tračnica i nanijela opću štetu. U ovoj situaciji povrijeđen je svaki izvorni glasač SDA, svaki dobronamjerni glasač SDA koji stranku vidi kroz rahmetli Aliju Izetbegovića, kao sinonim pravde i poštenja za naš narod. Govorimo o bazičnom osjećaju morala koji je narušen kod našeg izvornog birača, onoga koji se poistovjetio s idejama Alije Izetbegovića, a među tim idejama je i aktivna borba protiv korupcije“, fekao je, izmeđšu ostalog, Softić.

U ovom 262. broju Stava istražujemo od čega se živi u Srebrenici, šta je, zapravo, ekonomija tog bosanskohercegovačkog grada.

Iako kapital i privreda po pravilu ne poznaju nacionalnost, u rudnicima i Fabrici za pocinčavanje zaposleni su radnici srpske nacionalnosti, kao i u nekim drugim. S povratkom Bošnjaka u Srebrenicu svoje pogone otvarale su i firme čije je sjedište u Federaciji BiH, kao što su “Prevent”, “Alma Ras”, “Klas”, “Bos-Agro Food” i druge. Ove firme uglavnom su, kada je u pitanju nacionalna struktura uposlenih, multietnične.

Koji kilometar dalje od Srebrenice, otišli smo u posjetu nani Fati koja čeka izmještanje crkve iz svoje avlije. Crkva bi trebala biti uklonjena do 1. aprila, a nana Fata, koja je bila u posjeti kod djece, vratila se kući kako bi pratila provođenje presude.

Reporteri Stava bili su i u Banovićima odakle donose priču mezaru Misirli-babe.

Kao malo koji od gradova u Bosni i Hercegovini, Banovići se mogu pohvaliti svojim srednjovjekovnim porijeklom. Samo ime ove općine i grada porijeklo vodi od istoimenog sela, nazvanog po imenu koje je pripadalo lokalnoj vlastelinskoj porodici. U Banovići Selu i danas se nalazi stećak jednog od istaknutijih članova te porodice Božićka Banovića, u čijem se natpisu spominje “plemenita zemlja Dramešin”. Riječ je o srednjovjekovnoj župi koja je pripadala Božićkovoj porodici. Centar te župe, kako objašnjava doc. dr. Bego Omerčević u naučnom radu Gradina u Tulovićima kao kulturno-historijski spomenik, vjerovatno je bio utvrđeni grad čiji su ostaci ustanovljeni na lokalitetu Gradina u selu Tulovići.

U novom broju Stava analiziramo dešavanja vezana za ugrožavanje nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i kako se tijekom njih Srpska pravoslavna crkva razotkriva kao ekstremistička organizacija.

Važno je zapaziti da su od 2015. do 2020. godine, u vezi s Prijedlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti, stil i sadržaji prijetnji od velikosrpskih ekstremista protiv lidera i političkih faktora koji se zalažu za nezavisnost Crne Gore isti kao što su bili sadržaji i stil prijetnji od zločinca Radovana Karadžića protiv lidera i političkih faktora koji su se “devedesetih godina” zalagali za nezavisnost BiH.

U Visokom nema suhog mesa, samo visočka pečenica. Ako ste pomislili da je to isto, Visočani će se potruditi da vas razuvjere, ali sada imaju i dokaz, potvrdu od Agencije za sigurnost hrane Bone i Hercegovine da je visočka pečenica originalan, autentičan proizvod iz Visokog. Naime, 29. februara u Službenom listu BiH objavljena je odluka o prihvatanju zahtjeva Udruženja mesoprerađivača “Visočka pečenica i sudžuka” (ViPS) da se registrira visočka pečenica zaštićenom oznakom geografskog porijekla. Zato smo se zaputili u Visoko kako bi probali proizvod po kojem je ovaj grad najpoznatriji.

Džeko Hodžić je do sada održao više od 60 samostalnih izložbi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, kao i širom Evrope, te oko 400 zajedničkih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je dvanaest nagrada, među kojima su i nagrade Udruženja likovnih umjetnika BiH za crtež, “Grand Prix” ULU-a BiH, Srebrna nagrada Univerziteta Sarajevo, Nagrada grada Wasserburga, Njemačka, Specijalna diploma za razvoj likovne kulture… Petog marta u Sarajevu otvorena je njegova izložba koja je objedinila sva tri dijela čuvene “Apokalipse”, opusa za koji je dobio značajnu podršku likovne kritike u Bosni i Hercegovini. Za Stav govori o ovoj izložbi, kao i o brojnim drugim detaljima i crticama iz života

U novom broju Stava donosimo nastavak istraživanja o Bošnjacima koji su od ustaša spasavali Srbe tijekom Drugog svjetskog rata. Jedan od njih bio je logornik Muradbegović koji je spasio Branka Ćopića od smrti. Nakon rata, Okružni sud u Bihaću osudio ga je na smrt vješanjem. To što je spasio Ćopića i druge uhapšene Srbe i što se samovoljno povukao iz vlasti nije mu pomoglo. Kazna je izvršena početkom ljeta 1947. godine.

U novom Stavu čitajte i priču o muslimanima Južne Amerike.

Većina stručnjaka koja je istraživala korijene islama na južnoameričkim prostorima slaže se kako su ga na to tlo donijeli afrički robovi. Prema nekim izvorima, prve tragove muslimana na prostorima onoga što danas nazivamo Latinskom Amerikom nalazimo početkom 19. stoljeća u kolonijalnom Brazilu, te u nekim zapisima o pobuni robova iz 1835. godine. Pored toga, postoje i podaci o pobuni robova koje predvodi musliman Bayyan. Pobuna je zabilježena i na Haitiju, gdje je predvodi musliman imena Boukman. Islam u to kolonijalno doba ipak nije zaživio, izuzev u Brazilu, gdje tokom devetnaestog stoljeća putnik Abdal Rahman piše o Afrikancima koji su tajno klanjali i pridržavali se ostalih islamskih propisa iako o njima nisu znali baš previše.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 12. marta, širom Bosne i Hercegovine.