Jedan se okreće prema kibli, u čemu je sadržano sve što treba biti sadržano za dostojanstven hod jednog muslimana (u odnosu prema sebi, u odnosu prema različitom), a drugi nema potrebu da se okrene ničemu što nije u stanju da se prilagodi njegovim potrebama.
, a drugi nema potrebu da se okrene ničemu što nije u stanju da se prilagodi njegovim potrebama.</p>
<p>Stav piše i o najavljenom koncertu Marka Perkovića Thompsona u Mostaru. U tekstu pod naslovom „Čović je angažirao Thompsona da zaboravne podsjeti na ideju stolnog grada“, Enes Ratkušić piše: „Vrijeme je, s druge strane, učinilo svoje. Stanovnici Mostara, bez obzira na političke sklonosti, sve su manje raspoloženi za konfrontacije, svjesni da one pogoduju isključivo političkim oligarhijama, protagonistima koji ni duševno ni džepno ne osjećaju posljedice ekonomske stagnacije u svim njenim manifestacijama. Brojna zbivanja u posljednje vrijeme, na planu kulture i sporta primjerice, potvrđuju da se građani orijentiraju prema stvarnosti i okreću životu, a ne sanjarenjima.“</p>
<p>Safet Softić, potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, govori za Stav.</p>
<p>„Vi, kada čitate komentare na pojedinim portalima, mogli biste steći sliku da mi živimo u društvu za koje je Afrika napredno društvo, u kojem sve vrvi od kriminala i u kojem je moguće sve da se dogodi. Ja ne idealiziram sliku stanja u kojem živimo u Bosni i Hercegovini, ali ne možemo na osnovu onoga što je percepcija jednog malog, uskog kruga ljudi, koji vidi Bosnu i Hercegovinu na način da je sve crno, da ništa ne valja i da ne vrijedi ovdje djeci da planiraju svoju budućnost, bazirati istinsko stanje i vidjeti bilo kakvu korist. Mi naprosto moramo tu vrstu imidža promijeniti. Pokazali smo da je za dvije godine moguće pokrenuti stvari naprijed“, tvrdi Softić.</p>
<p>Za Stav govori i Elvir Kazazović, ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo</p>
<p>„Smatram da mogućnost pozivanja na odgovornost i sankcioniranje zbog finansijskih nepravilnosti ne bi trebalo uopće izazivati dileme, posebno u situaciji kada Ministarstvo, Vlada i Skupština Kantona ne raspolažu nikakvim pravnim mehanizmima da razriješe dekana i rektora u slučaju da se oni finansijski neodgovorno ponašaju. U sastavu Univerziteta mora postojati tijelo koje može razriješiti rektora ili dekana ukoliko počine finansijske nepravilnosti, a sigurno je da to ne može biti niti nastavno-naučno vijeće fakulteta niti Senat Univerziteta“, kaže Kazazović.</p>
<p>Bermin Meškić, novoimenovani bošnjački član Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, u razgovoru za Stav tvrdi: „Bošnjaka u Hrvatskoj politički nema nigdje, na umu nam je napraviti pozitivnu promjenu“ i dodaje: „Nemamo jasnu platformu djelovanja i nismo još uvijek postali formirani politički narod u Hrvatskoj. Na tome treba raditi. Također, potrebno je vrijeme koje mi, nažalost, nemamo. Procesi se događaju i zahtijevaju brzo reagiranje. Međutim, nije sve tako sivo. Dolazi do smjene generacija, na scenu polahko, ali sigurno dolaze mladi i obrazovani Bošnjaci, u koje osobno polažem puno nade. Znate, ključno je pitanje kako postati politički vjerodostojan kada su ljudi prevareni ispraznim obećanjima toliko puta. Nadam se da nova generacija Bošnjaka neće iznevjeriti“</p>
<p>O negiranju zločina i bagatelisanju bijelih traka za Stav piše Jasmin Medić.</p>
<p>Prije nekoliko dana, Dušan Šehovac, sociolog i osnivač Demokratske inicijative sarajevskih Srba, objavio je članak pod naslovom <em>Zašto ratni sukob u Prijedoru i danas medijima u FBiH služi da bi se ubijala istina?</em>, u kojem, između ostalog, brojku od 3.178 ubijenih prijedorskih civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti ocjenjuje kao ideološki i nacionalistički podatak. Prijedorčanin, historičar Jasmin Medić u tekstu za <em>Stav</em> reagira na ovaj Šehovčev članak</p>
<p>Stav piše o posljedicama stvaranja Srbije u 19. stoljeću: paljevina, pljačka, rušenje, progoni i ubijanje muslimana.</p>
<p>Završetkom Prvog srpskog ustanka nisu završile brige za muslimansko stanovništvo u Srbiji. Njihovi problemi za vrijeme Drugog srpskog ustanka, a posebno poslije njega, postaju sve veći. Hatišerifi (1830–1833) su pokrenuli dalja iseljavanja muslimana. Miloš Obrenović naređivao je Srbima u Beogradu da niko od njih više ne bude podstanar u muslimanskim kućama i dućanima, već da svaki od Srba nastoji otkupiti kuću, odnosno dućan</p>
<p>U Stavu upoznajte i „Vedrije lice Srebrenice“.</p>
<p>Brojne generacije stasale su uz Kulturno-umjetničko društvo “Vaso Jovanović”. “KUD ‘Vaso Jovanović’ ove godine slavi svoj veliki jubilej. Proslavljamo sedamdeseti rođendan. Cilj osnivanja KUD-a bilo je njegovanje kulturne baštine naroda Bosne i Hercegovine u Srebrenici. KUD je aktivno djelovao do početka rata”</p>
<p>Stav donosi i priču o pet kakanjskih prvoligaša</p>
<p>Naredna sezona bit će historijska kada je u pitanju kakanjski sport. Pet tamošnjih timova, odbojkaši, košarkaši, rukometaši, nogometaši i kuglaši, nastupat će u svojim premijer ligama Bosne i Hercegovine. Za uzlet sporta u ovom gradu zaslužna je općinska administracija s Nerminom Mandrom na čelu, koja je ove godine za sport izdvojila milion maraka. Reporteri <em>Stava</em> razgovarali su s ključnim ljudima kakanjskih sportskih klubova.</p>
<p>Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, osmog juna, širom Bosne i Hercegovine.</p>
<p> </p>
<p> </p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.
KOMENTARI