S akademikom Dževadom Jahićem razgovarali smo u povodu promocije nova dva toma njegovog Rječnika bosanskog jezika. Riječ je, nesumnjivo, o najvećem naučnom poduhvatu u bosnistici, ali i jednom od najvećih naučnih projekata u savremenoj bosanskohercegovačkoj historiji.

U prodaji je novo, 238. izdanje magazina Stav.

S akademikom Dževadom Jahićem razgovarali smo u povodu promocije nova dva toma njegovog Rječnika bosanskog jezika. Riječ je, nesumnjivo, o najvećem naučnom poduhvatu u bosnistici, ali i jednom od najvećih naučnih projekata u savremenoj bosanskohercegovačkoj historiji.

Demografska slika Bosne i Hercegovine također je jedna od tema novog nroja Stava.  Naime, u sljedećim decenijama doći će do znatne promjene u broju i strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine. Ako je vjerovati posljednjim procjenama UN-a, do kraja ovog stoljeća sadašnji će se broj stanovnika prepoloviti, pa će umjesto 3.531.159, koliko ih je registrirano na popisu stanovništva 2013. godine, u našoj zemlji 2100. godine živjeti samo 1.641.000 osoba.

Bosančica je zaboravljeno autentično bosansko pismo koje je bilo u upotrebi od 11. do početka 19. stoljeća. Bosančica je upotrebljavana najprije kao ustavni, a potom kao kurzivni oblik ćirilice. Kao domaće pismo za privatnu upotrebu u nekim sredinama čuvala se u porodičnom krugu i tokom cijelog 19. stoljeća, a u rijetkim porodicama čak i do polovine prošlog stoljeća.

Međutim, tokom 20. stoljeća bosančica je zamrla i u onom dijelu stanovništva koji ju je baštinio isključivo zbog ljubavi prema tradiciji. Očevi su prestali sinovima prenositi znanje o tom neobičnom pismu sa stećaka na kojem su napisani najvažniji dokumenti bosanske državotvornosti. Ipak, jedan čovjek smatra da je ne samo moguće već i veoma važno obnoviti svijest o važnosti ovog pisma, te se naučiti njime služiti. Riječ je o Muhamedu Hajdareviću, bivšem ambasadoru Bosne i Hercegovine u Danskoj a Stav o tome donosi priču u svom novom broju.

Zločini nad djecom Prijedora još su jedna od tema novog broja magazina Stav.

Srpske vojne i policijske strukture, kao i lokalna ili regionalna vlast pod kontrolom SDS-a u rano ljeto 1992. godine poduzeli su operaciju nasilnog preuzimanja vlasti u Prijedoru. Od maja 1992. pa sve do kraja agresije na BiH u tim je akcijama ubijeno 102 prijedorske djece bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Historičar Jasmin Medić detaljno je istražio i u Časopisu za suvremenu povijest zagrebačkog Hrvatskog instituta za povijest objavio naučni rad o ubijenoj djeci Prijedora, koji Stav objavljuje u skraćenoj verziji.

Novi Stav donosi dirljivu priču o sudbini Zehre Turjačanin zapisanu u presudi Milanu i Sredoju Lukiću, pod naslovom „Višegradski krik iz plamena“.

Od stotina presuda za ratne zločine ispisanih u proteklih dvije i po decenije na raznim sudovima, jedno od najstrašnijih zlodjela krije ona kojom je Haški tribunal Milana Lukića osudio na doživotni zatvor, a njegovog rođaka Sredoja Lukića na 30 godina. Pretresno vijeće izreklo je prvostepenu presudu 20. jula 2009. godine, a Žalbeno vijeće potvrdilo 4. decembra 2012, s tim da je Sredoju kazna s 30 smanjena na 27 godina.

Magarac potječe od svojih divljih predaka iz Afrike, a pripitomljen je prije 6.000 godina. Ratovi i trgovina, a posebno “Put svile”, dovode magarce u Evropu. Nekad su ih cijenili zbog radnih sposobnosti, snage i izdržljivosti. Danas ih sve češće susrećemo kao životinje namijenjene za druženje i rekreaciju koja oplemenjuje našu svakodnevicu. U Bosni i Hercegovini magarci se danas uzgajaju više iz ljubavi nego iz koristi, a ono za šta se magarice koriste jeste proizvodnja mlijeka visokog kvaliteta i ljekovitih svojstava. Tim povodom obišli smo uzgajivača Izeta Babića (56), koji drži osamdesetak magaraca u krajiškom naselju Hrgar kod Bihaća.

Dopsinik Stava iz Turske piše o ostavkama nekadašnjih dužnosnika AK Partije, Alija Babacana i Ahmeta Davutoğlua.

Fraza da je 24 sata u politici veoma mnogo vremena postao je klišej. Jedan od onih istinitih. Četiri godine u politici, to su, pak, eoni. Inicijatori diskusija o “krizi” Partije pravde i razvoja (AKP) koje već sedmicama dominiraju turskim medijima, a prelijevaju se i na strane (uz mnogo seirenja), kao da zaboravljaju ili namjerno ignoriraju to pravilo. Naime, rasprave inicirane ostavkama dva važna (?) bivša funkcionera AK partije na članstvo u partiji – bivšeg ministra financija Alija Babacana i bivšeg premijera Ahmeta Davutoğlua – i najavama da će osnovati nove partije kao da se dešavaju uoči izbora, a podtekst im je da će “kriza” dovesti do poraza vladajuće partije. Naravno, u taj narativ ubacuje se i ideja o vanrednim izborima kako bi “kriza” bila vjerodostojnija.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 26. septembra, širom Bosne i Hercegovine.