Središnja tema ovog prazničnog dvobroja je nagrada „25. novembar“ čiji su ovogodišnji laureati Tvrtko Kulenović i Asmir Kujović.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog prazničnog dvobroja je nagrada „25. novembar“ čiji su ovogodišnji laureati Tvrtko Kulenović i Asmir Kujović.

O profesoru i piscu Tvrtku Kulenoviću ,koji nas je napustio u aprilu ove godine za Stav govore njegova kćerka Hana i supruga Alma Džubur-Kulenović.

„Tvrtko se rodio u Šapcu i ima rodni list na kojem ćirilicom piše “Imamat džemata šabačkog”. Tvrtkov otac Hakija bio je begov sin. Kako su meni pričali, Hakija je htio biti slikar, ali mu to otac nije dopuštao. Otišao je studirati u Beograd i tamo ga je izdržavao sin njihovog kmeta, kasnije poznati slikar Jovan Bijelić. Nakon toga je Hakija u Parizu završio studij slikarstva i vratio se u Kraljevinu Jugoslaviju. Kao profesor likovne umjetnosti, raspoređen je u gimnaziju u Šapcu. Tu se Tvrtko rodio 1935. godine. Kada se rodio, nisu znali kakvo ime da mu daju. Otac je rekao da će Bosni trebati još kraljeva. I nazvao ga Tvrtko“, kazale su nam.

Za novi broj Stava gvovori Asmir Kujović, dobitnik nagrade “25. novembar” za knjigu godine. O tome zašto je baš njemu uručena Stav, izm,eđu ostalog, piše: „Uz do sada tri objavljene zbirke poezije, Kujović se uspješno okušao i kao romanopisac te, prema vlastitim riječima, “intimno se osjećao kao pjesnik koji se okušao u prozi”. Kujović svojom novom zbirkom pjesama Nestorov pehar i nadalje uspijeva uspostaviti poveznicu između nacionalno-vjerskih tradicionalnih obrazaca s onim novodobnim, a da pritom ne bude nimalo anahron. S jedne strane, on u metafizičkom duhu vrši preobrazbu svijeta, dok će s druge strane u ozbiljnim suodnosima vršiti kritiku te preobrazbe. Iako je primijećen njegov otklon od tzv. stvarnosne poezije, Kujović je posve svjestan aktualija koje ga okružuju. Prema tekućoj zbilji je ironičan, ali s njom ne polemizira.“

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, o migrantskoj krizi, govori za Stav.

Razgovarali smo o zatvaranju migrantskog kampa na Vučjaku, privremenog prihvatnog centra za migrante u centru “Bira”, novoj lokaciji za izgradnju centra za prihvat i smještaj migranata na Lipi, problemima na koje nailazi u svom radu i nastojanju da se na državnom nivou riješi pitanje migranata u Unsko-sanskom kantonu.

Reporteri Stava izvještavaju o tome zašto Tuzla i Živinice ne žele migrantske kampove.

Stanovnici nekoliko tuzlanskih mjesnih zajednica najavili su održavanje protesta zbog odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se kasarna u tuzlanskom naselju Ljubače dodijeli Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine za smještaj migranata. Ovoj su se odluci usprotivila i gradska vijeća Tuzle i Živinica, ističući da je Vlada svjesno izbjegla obavezu konsultiranja s lokalnim zajednicama te da je odluka Vlade uznemirila građane.

Novi Stav donosi članak o tome kako je BiH država bez označenog geografskog centra.

Malo je poznato da je upravo geografija, odnosno jedan njen pravac u 19. stoljeću postao platforma na kojoj će se kasnije razviti njemački nacionalni fašizam. Geografski determinizam bio je prirodnogeografski pravac u geografiji čiji je začetnik bio najpoznatiji njemački antropogeograf F. Racel. Njegov balkanski dvojnik bio je srbijanski geograf Jovan Cvijić. Cvijićeva nacionalistička terminologija i dalje je prisutna u obrazovnom sistemu u manjem bh. entitetu kroz nazive škola, te kroz postojanje Katedre srpskih zemalja na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci, a isti termin, odnosno poglavlje nalazi se i u udžbeniku geografije za 9. razred.

“I danas kada neko napravi neki dobar potez u fudbalu ili, kako mi kažemo, neku dobru fintu, može se čuti komentar: ‘Baš kao Hase.’ Na čaršiji kada neko nahrani golubove, da sadaku prosjaku, učini neko dobro djelo, nekome pomogne u njegovoj potrebi, kaže se: ‘Eno ga, ala Hase.’ Mislim da ga nema kroz čitavo 20. stoljeće da je bio poput njega.” Ovako priča Muhamed Bikić, novinar, publicista i autor dokumentarnog filma Hase, koji će 25. novembra, na Dan državnosti, biti premijerno prikazan na Federalnoj televiziji, a koji govori o legendarnom bošnjačkom i bosanskohercegovačkom fudbaleru Asimu Ferhatoviću Hasetu. Bikić je prije godinu dana napravio dokumentarni film o fudbaleru Želimiru Vidoviću Keliju, koji je doživio veliki uspjeh, a prikazan je i na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu. Kaže kako je izrada filma Hase bila izuzetno specifična, baš kao što je i sam Asim Ferhatović Hase bio unikatan.

Za novi Stav govori Ismet Kurtović. Proslavio se kao dugogodišnji frontmen rok-grupe “Drugi način”. Njegove kompozitorske pjesme s “Drugim načinom” danas pripadaju rok evergreenima. Dirigent je i voditelj ženskog pjevačkog hora “Bulbuli” u Kulturnom društvu Bošnjaka Hrvatske “Preporod”. Svoje veliko iskustvo u komponiranju, snimanju, produciranju i aranžiranju zborskog pjevanja potvrdio je, među ostalim, i CD-om 12 antologijskih sevdalinki pod naslovom “Bulbuli”. Osnivač je i nekadašnji voditelj hora Islamske zajednice “Arabeske”, s kojima je radio 15 godina, snimio tri albuma i tom horu osigurao regionalnu prepoznatljivost. Njegov muzički rad kao autora, producenta i izvođača procjenjuje se na preko 20 sati originalne glazbe, a njegova pjesma Mojoj dragoj BiH dugo je godina smatrana neslužbenom himnom BiH

Prof. dr. Ibrahim Krzović jedan je od najpoznatijih likovnih kritičara i historičara umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Rodio se 1935. godine u Sarajevu. Na Višoj pedagoškoj akademiji u Sarajevu, grupi za likovno i tehničko obrazovanje, diplomirao je 1957. godine. Osam godina poslije diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Odsjeku za historiju umjetnosti. Na istom fakultetu Krzović je završio i postdiplomski studij, a 1987. godine odbranio je i doktorsku disertaciju pod nazivom Secesija u arhitekturi Bosne i Hercegovine. Od 1969. godine radio je kao kustos u Umjetničkoj galeriji BiH, a od 1990. godine redovni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Predavao je i na Akademiji scenskih umjetnosti, Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Ibrahim Krzović za Stav govori o bosanskohercegovačkom i bošnjačkom likovnom naslijeđu, poziciji likovne tradicije u odnosu na druge kulturne forme, slojevima arhitektonskog naslijeđa u našim gradovima, o stećcima i kontinuitetu kulturnih formi.

U novom Stavu čitajte i životnu ispovijest Mevludina Ekmečića. On je veliki je umjetnik i kulturni radnik koji je obilježio likovnu scenu Bosne i Hercegovine. U svojih 90 godina života i 72 godine umjetničkog rada postao je idejni tvorac i pokretač Jugoslavenske galerije portreta, Fondacije “Legat kuća Ekmečić” u Brčkom, Ateljea “Ismet Mujezinovic” u Tuzli, Umjetničke kolonije OGUS u Srebreniku, galerije “Rizah Štetić” u Brčkom i “Hasan Kikić” u Gradačcu, galerije Franjevačkog samostana u selu Dubrave kod Brčkog, galerije Bošnjačkog instituta…

Novi broj magazina Stav u prodaji je širom Bosne i Hercegovine od četvrtka, 21. novembra.