Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 24. septembra, širom Bosne i Hercegovine.  

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 290. broja Stava jeste aktuelna predizborna rasprava o citatima rahmetli Alije Izetbegovića.

„Neko se bavi pločama s citatima Alije Izetbegovića, a otkriveno je da je premijer manjeg entiteta sudjelovao u ubijanjima Bošnjaka u Srebrenici. To neke Bošnjake uopće ne zanima, toliko su zluradi postali prema samima sebi. Dok im je nož nad vratom, pozabavili su se sa sobom, što je uostalom u interesu srbijanske i hrvatske politike. “Podijeli pa vladaj” još je jedan citat primjenjiv za srpsko-hrvatsku strategiju nad Bošnjacima“, dio je uvodnika novog broja Stava u kojem govorimo o „važnosti citata u životu jednog naroda“.

U novom broju Stava analiziramo posljedice zagrebačkog sastanka Milorada Dodika sa prvacima hrvatske politike.

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu.

Novo izdanje Stava,  povodom početka nove školske godine, donosi članak u kojem pišemo o bosanskom jeziku.

Na popisu stanovništva 2013. godine 91,36 posto građana Kantona Sarajeva izjasnilo se da govori i piše bosanskim jezikom. U istom tom kantonu, iste te godine, na istom tom popisu, 83,79 posto stanovništva izjasnilo se da pripada bošnjačkom narodu. Iste godine, na istom popisu, 1.193 građanina u glavu, ili 0,28 posto stanovnika gotovo polumilionskog Kantona Sarajevo, izjasnilo se da govori jezikom koji nazivaju “BHS”, dok svi drugi govore ili bosanskim, ili hrvatskim, ili srpskim. Stoga bi bosanski jezik trebalo školarcima u dokumentima pisati po principu automatizma, osim ako roditelji žele pisati hrvatski ili srpski jezik.

Novi Stav donosi priču o predizbornim prevarama, odnosno, o tome kako „bekani“ prodaju Srebrenicu, Bratunac, Zvornik…

Ono što je jasno i što se može slobodno zaključiti jeste da je lista Prve stranke za Skupštinu opštine Srebrenica samo paravan za prodaju mjesta u biračkim odborima. S obzirom na to da Prva stranka nema općinski odbor u Srebrenici, da su na listi tri osobe srpske nacionalnosti (nepoznate osobe, i vrlo je izvjesno da su nastanjene u Srbiji), prodaja mjesta u biračkim odborima planirana je ranije, što samo pokazuje o kakvom diletantu se radi kada je u pitanju predsjednik Prve stranke.

Sve se o zločinu počinjenom u Novoseocima kod Sokoca u septembru 1992. godine znalo. I ko su ubice. I ko su ubijeni. I gdje su zakopani. Ko im je popljačkao kuće. O tome šta se u Novoseocima desilo nekoliko se puta raspravljalo u Hagu, Tribunal je zločin uključio u nekoliko presuda, saslušao detaljno nekoliko svjedoka. Samo je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine čekalo. Skoro tri decenije. Kakva je to pravda na koju se čeka 28 godina, nisu pojasnili u saopćenju u kojem su se pohvalili hapšenjem Sokočana. Reporteri Stava posjetili su selo u kojem više nema života.

Novi Stav donosi članak o tome zašto bi pristupanje Organizaciji islamske konferencije Bosni i Hercegovini moglo bi donijeti brojne beneficije. Zašto Bosna i Hercegovina nije članica OIC-a i šta je time izgubila u proteklom periodu, analiziramo uoči 51. godišnjice osnivanja ove druge po brojnosti međunarodne organizacije.

Slika i prilika ukletog stidnog mjesta (ne)kulture Harisa Pašovića još je jedna od tema u novom Stavu.

Pašovićeva jednačina sugerira da je kultura = ON, a da je nacionalno = vjersko, i obrnuto. Pritom mu je sve što u kulturi proizvedu nacionalna društva i vjerske zajednice nešto nazadno, folklorno, prevaziđeno. Oboje su mu nešto što bi rado protjerao iz društva. Naime, Pašović i njegovi intimusi graknuli su još 2015. godine, kada su od Federalnog ministarstva kulture smanjene bolesno visoke dotacije za festivale poput MESS-a. Tada su tvrdili da se ukida internacionalna kultura, a subvencionira folklor. Ipak, ostaje posve nejasno kako uopće može postojati internacionalno ako nije utemeljeno na nacionalnom? Pa nije li internacionalna kultura upravo plodonosna i izlječujuća komunikacija između nacionalnih kultura? Uzalud je ovakva pitanja postavljati Pašoviću i njegovoj toploj režiserskoj braći jer je njima vrhunac umjetnosti kada djevojka koja glumi muslimanku iz svoje vagine na pozornici izvadi zastavu Bosne i Hercegovine.

Ko još ozbiljan misli da Dritan Abazović s njegova četiri poslanika može demokratizirati četništvo i sekularizirati SPC? Zbog toga će Dritan Abazović ostati upamćen ili kao najveća politička naivčina ili kao alter ego njegovog sunarodnjaka Rahmana Morine. Mržnja u politici nije saveznik, a upravo ona vodi Abazovića u političkim odlukama i sklapanju saveza. Njegova mržnja spram Đukanovića veća je nego briga za opstanak države. U međuvremenu, srpska elita u Beogradu sve posmatra i traži načine kako da svoj plan dovede do kraja. Je li „Dritan bitan ili sitan“ čitajte u novom broju Stava.

Novi Stav donosi priču iz Nizozemske gdje je tamošnja Vlada počela pregovore o isplati novčane odštete Srebreničanima. Prema onome što saznaje Stav, srodnicima žrtava nudi se mizernih 2.000 eura po zahtjevu?  “Osim iznosa naknade štete, drugo ključno pitanje jeste kome ona pripada. Prema presudi, to su potomci približno 350 muškaraca ubijenih unutar same baze u Potočarima. Po našim saznanjima, taj je broj znatno veći i ide do 2.000 ljudi. Za sada imamo približno 800 obrazloženih zahtjeva”, stoji, između ostalog, u tekstu u novom broju Stava.

Nekoliko novosagrađenih krajiških džamija pravi su izuzeci od devijantnih arhitektonskih stremljenja u koja se, nažalost, zapalo u proteklih nekoliko decenija. Prije svega, tu se misli na one džamije koje su izgrađene ili obnovljene u duhu arhitektonskih obrisa tradicionalne krajiško-bosanske četverovodne arhitekture, s tek toliko upliva “modernih” detalja koliko je to doista bilo neizbježno. Među takvim džamijama, ističe se i jedna potkupolna, koja je važan pokazatelj kakve standarde pratiti u izgradnji novih džamijskih objekata. Riječ je o džamiji u bihaćkom naselju Ribić-Orljani, izgrađenoj 2018. godine a priču o njoj čitajte u Stavu.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 24. septembra, širom Bosne i Hercegovine.