Broj 201, prvi u 2019. godini, donosi priču o Seadu Bekriću, čije su oči utkane u temelje Republike Srpske. Sead Bekrić teško je ranjen 12. aprila 1993. godine u Srebrenici od eksplozije granate na igralištu ispred škole. Od posljedica ranjavanja četrnaestogodišnji Sead izgubio je vid, a potresni snimci i fotografije tada su obišli svijet i postali jedan od sinonima patnje i stradanja za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Sead Bekrić u razgovoru za Stav pričao je o životu prije rata, o ratnim dešavanjima, ranjavanju i životu nakon ranjavanja.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Broj 201, prvi u 2019. godini, donosi priču o Seadu Bekriću, čije su oči utkane u temelje Republike Srpske.

Sead Bekrić teško je ranjen 12. aprila 1993. godine u Srebrenici od eksplozije granate na igralištu ispred škole. Od posljedica ranjavanja četrnaestogodišnji Sead izgubio je vid, a potresni snimci i fotografije tada su obišli svijet i postali jedan od sinonima patnje i stradanja za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Sead Bekrić u razgovoru za Stav pričao je o životu prije rata, o ratnim dešavanjima, ranjavanju i životu nakon ranjavanja.

Stav u dva članka piše o 11. januaru 1993. godine i briljantnoj akciji pripadnika Petog korpusa Armije R BiH, nazvanoj Munja 93.

Januarski dani 1993. godine u Bužimu i okolini bili su posebno teški i dramatični. Niske temperature bile su razlog uobičajene zimske studeni, a dešavanja na ratištu razlog za sreću, ali i tugu. Epilog uspješne akcije “Munja 93” od 11. januara bio je oslobađanje velikog dijela teritorija, zarobljavanje velike količine naoružanja, veliki gubici na strani neprijatelja, ali, nažalost, i smrt nekoliko boraca 105. brigade 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Novi Stav piše o najavama nove sarajevske kantonalne vlasti o vraćanju nekakvog sarajevskog duha.  Da li “vraćanje sarajevskog duha” znači da treba vratiti Park cara Dušana, Nemanjinu ulicu, Obalu vojvode Putnika, Ulicu Miloša Obilića? Treba li vratiti marksizam, a ukinuti vjeronauku u sarajevskim školama? Hoće li, kad budu vraćali prijeratni duh Sarajeva, iz njega istjerati one koji su u njemu potražili i pronašli spas od progona i poniženja, a vratiti one koji su ga gotovo četiri godine držali pod opsadom, bez struje, vode, grijanja…, one koji su ubijali i Sarajevo i njegove žitelje, jer su i oni činili duh prijeratnog Sarajeva?

U ovom broju Stava čitajte i o političkoj nekorektnosti stranih medija na bosanskom jeziku.

Svi simptomi političke ideologije Naše stranke prisutni su u ovom prilogu Glasa Amerike: insistiranje na nevažnosti ratnih biografija, nipodaštavanje ratnih zasluga, amnestiranje dezerterstva kao karakterne mane, lakonsko tretiranje straha građana od novih sukoba, želja da se skloni fokus s lekcija i pouka agresije i tako dalje. Kao potvrda ovakvom štihu priloga izneseno je još nesmislenih tvrdnji tipa da “oni političari koji često naglašavaju prošlost obično nemaju šta ponuditi građanima u sadašnjosti ili budućnosti”.

Novi broj Stava donosi priču o lažnim volonterima, “humanitarnim udruženjima” s ekstra zaradom. Šta biste pomislili da vidite oglas “Potrebni radnici u humanitarnom udruženje – ekstra zarada”? Zvuči besmisleno, zar ne? Nažalost, i takvi danas djeluju, a među njima su i navodno humanitarno udruženje “Dar ruke” kao i “Pomoć.ba”, koji su posljednjih mjeseci poprilično aktivni. Volonteri ovih udruženja u više gradova prikupljaju novčana sredstva pozivajući se na razne porodice koje su u potrebi, na navodno bolesnu djecu i slično.

Admir Muratović, prvi hafiz Kur’ana rođen i odrastao u Sloveniji, govori za Stav.

„Stara narodna poslovica diktira da se ne živi u mjestu gdje nema hafiza i hećima. Postoji i mišljenje uleme kako je dužnost svake zajednice da u svojim redovima ima hafiza Kur’ana. Slijedeći to, drago mi je da sam – nakon povratka hafiza Fidanija u Sarajevo – popunio tu prazninu u Sloveniji, a svakako se nadam da neću dugo ostati sam i da ćemo, ako Bog da, u Sloveniji imati još čuvara Božije Objave“, kaže Muratović.

Za novi broj Stava govori i Resul Kugubić, najbolji igrač svijeta na Svjetskom prvenstvu za beskućnike. Ovaj 35-godišnjak skromno kaže da nije očekivao nagradu na Svjetskom prvenstvu za beskućnike, koje je u novembru održano u Meksiku. Nadao se, kaže, da će ona pripasti njegovom kolegi iz reprezentacije, golmanu Edinu Ibrišimoviću.

Stav donosi priču o nastavku migrantske krize u Kraijini, koja je dodatno pogoršana lošim vremenskim uvjetima.

„Oni ispred sebe imaju vrlo opasan i ogroman teren. Riječ je o vrlo visokoj planini Plješevici, nema naseljenih mjesta. Tu je puno zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Ima i divljih životinja. Migranti su veoma ugroženi na tom putu i mi smo pokušavali da im skrenemo pažnju na to. No, oni imaju cilj da pod svaku cijenu pređu granicu i dokopaju se Evropske unije. Zato ne biraju ni vrijeme ni sredstva kako bi to ostvarili“, kaže Ermin Lipić, načelnik bihaćke Gorske službe spašavanja.

Bruce Springsteen je roker kojem su na sceni dovoljni gitara i glas a u novom broju Stava čitajte recenziju novog Springsteenovog albuma.

Počelo je kao avantura od najavljenih 60 koncerata u malom teatru. Pokazalo se da je interesiranje bilo mnogo veće pa se sve završilo tu nedavno s 236 nastupa. I plus nam je podario dvostruki CD i LP, a uz to i dokumentarni film – oboje su se na tržištu pojavili sredinom decembra pod nazivom Springsteen on Broadway.

Stav donosi priču o velikom prevodilačkom poduhvatu predsjednika Skupštine Društva pisaca Jordana. U ovoj godini Abu al-Bandora postigao je posebno zapažene rezultate. Objavio je prijevode triju knjiga s bosanskog na arapski jezik. Riječ je o romanima Zeleno busenje Edhema Mulabdića i Konak Ćamila Sijarića, te o duhovnoj autobiografiji Žudnja za tekstom Esada Durakovića.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, desetog januara, širom Bosne i Hercegovine.