Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova
. A tamo gdje je o novcu riječ, interesa ne manjka. Ipak, suštinsko razumijevanje IPA i svih drugih vidova pomoći koji dolaze iz EU zbilja nije dostatno. Štaviše, znanje je krhko, a posljedice toga itekako su velike.</p>
<p>IPA (Instrument for Pre-accession Assistance) znači da je riječ o fondu koji je EU namijenila kao finansijsku injekciju zemljama koje imaju ambiciju članstva u EU. EU je imala, naime, u svojoj strategiji i praksi proširenja uvijek fondove koji su služili kao pomoć, podrška, a ponekad su korišteni i kao instrument uvjetovanja za zemlje koje su koračale ka članstvu. Namjena ovih fondova jeste da omogući da se neophodne reforme i promjene koje nastaju kao posljedica prilagođavanja standardima EU lakše realiziraju. Za razliku od svih ranijih fondova, IPA 2 donijela je promjene koje se tiču mogućnosti dobijanja sredstava. Između ostalog, promjene koje je EU uvela motivirane su i potrebom da se efekti ulaganja jasnije vide te da imaju jasnu funkciju u razvoju zemlje korisnice. Također, na neki su način uvezani pretpristupna pomoć i pomoć koju dobijaju zemlje članice EU, a sve skupa usmjereno je ka ispunjavanju razvojnih ciljeva navedenih u Strategiji 2020.</p>
<p><strong>Jedina zemlja za koju su sredstva umanjena</strong></p>
<p>Svjesna da su u pitanju velike promjene u načinu dobivanja sredstava, EU je pokazala fleksibilnost i olakšala uvjete dobivanja sredstava u početku korištenja ovog fonda 2014. Međutim, fleksibilnost, odnosno princip jednakih uvjeta za sve ima svoje limite, pa je tako naša zemlja “isposlovala” za sebe umanjenje planiranih sredstava za oko 60 miliona eura godišnje za period od 2014. do 2017. godine. Mi smo jedina zemlja kojoj su umanjena sredstva planirana budžetom. Zašto? Zato što nismo ispunili uvjete za dobivanje sredstava.</p>
<p>Naime, IPA 2, za razliku od IPA (na snazi u periodu od 2007. do 2013. godine), traži da u zemlji postoje definirani sektori. Potom da ti sektori imaju utvrđenu razvojnu strategiju. Dalje, da postoji utvrđena koordinacija unutar sektora te dokumenti koji jasno utvrđuju aktivnosti koje trebaju finansijsku podršku. Da bi sve skupa bilo do kraja ozbiljno i uvezano, potrebno je da zemlja ima odgovarajuća budžetska sredstva kojim će participirati u realizaciji programa te potrebnu infrastrukturu u smislu postojanja institucija i ljudi koji će biti nosioci cijelog posla u zemlji.</p>
<p>Mi, nažalost, zapinjemo već na prvoj stepenici jer nemamo strategija unutar definiranih sektora na državnom nivou. Ne manjka nama strategija, ali nisu to one koje traži EU, koja dosljedno i kontinuirano insistira na tome da je BiH država, a ne skup administrativnih cjelina, pa strategije trebaju biti državne, a ne neke koje bi mi da slijepimo po administrativnim granicama i preimenujemo ih za vanjsku upotrebu kao državne. EU nije prihvatila argumente da za sektore za koje država nema nadležnosti ne može biti ni državne strategije. EU svojim pristupom prema BiH predstavlja najsnažnijeg konkretnog i eksplicitnog zagovarača jedinstva ove zemlje. Zato su se nakon silnih pregovaranja i uvjeravanja s domaćim vlastima na kraju ipak odlučili da Indikativni strateški dokument za BiH, kojim se utvrđuju područja za koje može biti data pomoć iz sredstava IPA 2, sadrži samo sljedeće sektore: demokratija i uprava, vladavina prava i osnovna prava, konkurencija i inovacije, te obrazovanje, zapošljavanje i socijalna politika. Za ove sektore imamo potrebne strateške dokumente i ostale minimalne uvjete za dobivanje sredstava.</p>
<p>Nažalost, Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjete da dobije mogućnost korištenja sredstava iz IPA 2 za sektore: okoliš i klimatske promjene, energija, transport, te poljoprivreda i ruralni razvoj.</p>
<p><strong>Imamo li strategiju</strong></p>
<p>U finansijskom smislu to znači da će umjesto planiranih oko 100 miliona eura godišnje BiH dobijati iznos od oko 40 miliona eura.</p>
<p>Ipak, da bi se pružila šansa domaćim vlastima da se otrijezne, urazume ili presaberu, odlučeno je da će 2017. godine novi/revidiran Indikativni strateški dokument za BiH obuhvatiti i sve one sektore za koje naša zemlja u međuvremenu ispuni tražene uvjete za korištenje IPA 2 sredstava.</p>
<p>Vijeće ministara BiH 14. jula 2016. usvojilo je odluku o usvajanju okvirne strategije transporta u BiH za period od 2016. do 2030. godine. Već 16. jula 2016. godine ministar saobraćaja i veza RS-a Neđo Trninić izjavljuje: “RS nije učestvovala u izradi okvirne strategije transporta BiH, koja je u četvrtak usvojena na sjednici Savjeta ministara BiH i taj dokument je za nas neprihvatljiv.” On je naglasio da je jedini dokument iz ove oblasti koji će RS primjenjivati Strategija transporta RS-a od 2016. do 2030. godine koju je usvojila Vlada RS-a i koja je upućena u Narodnu skupštinu na razmatranje i usvajanje.</p>
<p>Pitanje je ima li BiH strategiju za sektor transporta. Prisjetimo li se odluke Vijeća ministara o usvajanju mehanizma koordinacije EU poslova iz januara ove godine i kasnijeg pregovaranja i usuglašavanja već važećeg teksta mehanizma, zbilja je teško reći šta jeste, a šta nije na snazi.</p>
<p>Međutim, jasno je da je 2017. godina na pragu i jasno je da će BiH bez ispunjavanja kriterija za dodjelu sredstava iz IPA 2 fonda ostati na istim finansijskim alokacijama, odnosno gubit će oko 60 miliona eura godišnje. Za period od sedam godina, na koliko je ovaj fond programiran, bit će to finansijski gubitak od oko 420 miliona eura. Nepodnošljiva je lahkoća s kojom ova država, vlast, opozicija, priznati i samopozvani eksperti, nevladin sektor i svi drugi prihvataju da u vjetar odlaze toliki milioni. Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka koji su posljedica političkih naguravanja u zemlji u kojoj su evropske integracije najčešće korištena sintagma za oslikavanje boljeg sutra.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Nije problem što Arapi dolaze, problem je što Bosanci odlazeSljedeći članak
Privatni carinski terminal Seje Hasibovića na čekanju
PROČITAJTE I...
Od pištoljskih metaka do raketnih bacača
Uspjeh vojne industrije u narednim godinama garantira i razvoj novih proizvoda, među kojima su samohodna haubica, koja je već u fazi testiranja i čiji bi prototip trebao biti završen do kraja ove godine, te razvoj prve bosanskohercegovačke puške koji bi također trebao biti završen u ovoj godini
HASO PEKUŠIĆ: Novi gradonačelnik i većina u Gradskom vijeću trebaju učiniti sve za razvoj grada
Izjava Hase Pekušića, vlasnika “HP Investing” d. o. o. Mostar povodom održavanja lokalnih izbora u Mostaru