“Dužnost nam je da svoj politički utjecaj koji imamo u lokalnim općinama i gradovima stavimo na raspolaganje domovini, a sve u cilju njenog jačanja. Raduje me da je dosta bošnjačkih i bosanskohercegovačkih političara u Norveškoj zainteresirano za međusobno povezivanje, a nadam se da će naš put slijediti i ostali političari naših korijena širom Evrope. Zbog naše historije, tradicije, genocida koji smo preživjeli, moramo biti ujedinjeni i povezani kako nam se slične stvari u budućnosti ne bi ponovile”

Razgovarao: Admir LISICA

Da je potencijal bošnjačke dijaspore ogroman, govori i podatak da u većini evropskih zemalja imamo barem nekoliko aktivnih političara koji izuzetno dobro kotiraju u svojim političkim partijama. Jedan od politički aktivnih Bošnjaka jeste i Ahmed Lindov, koji je drugi put izabran za vijećnika norveškog grada Kvinesdal. Lindov je i predsjednik Bosansko-norveške privredne komore. U razgovoru za Stav Lindov govori o svom političkom aktivizmu, stanju bošnjačke dijaspore u Norveškoj, povezivanju Bosne i Hercegovine i Norveške i sličnim temama.

STAV: Drugi put ste izabrani u Vijeće norveškog grada Kvinesdal. Kako ocjenjujete prethodni mandat?

LINDOV: Prethodnim mandatom sam veoma zadovoljan iako je moja stranka bila u opoziciji. Imao sam više inicijativa i prijedloga koji su usvojeni, a jedna takva jeste realiziranje stipendija za sve studente koji iz našeg grada moraju putovati u druga mjesta kako bi stjecali obrazovanje. Mnogo je realiziranih projekata koji su doprinijeli poboljšanju života građana Kvinesdal, ali sam ipak najviše sretan jer sam uspio u velikoj mjeri realizirati povezivanje Norvežana s Bošnjacima na različitim projektima. Kroz cijeli prvi mandat trudio sam se da koristim svoj politički položaj u Norveškoj kako bih promovirao Bosnu i Hercegovinu i dodatno je približio Norvežanima, i to nastojim nastaviti. Trenutno radim na tome da jedna fudbalska ekipa iz naše domovine dođe na najkvalitetniji dječiji turnir u svijetu “Norway Cup”. Radimo i na pronalasku mogućnosti za korištenje banjskih lječilišta u Bosni i Hercegovini za pacijente iz Norveške. Ako uspijemo to realizirati, povećat ćemo broj korisnika navedenih usluga u Bosni i time ojačati dodatno našu domovinu. Ono što želim promijeniti u budućnosti jeste odnos Bosanaca i Hercegovaca prema domovini i povećati njihovu zainteresiranost za izlazak na izbore. Na tom putu pokrenuo sam s grupom aktivista kampanju “Norveška za domovinu”, koja je prije izbora 2018. vršila registriranje glasača. Odziv je bio dobar i na kraju smo registrirali preko 500 glasača. Nastojat ću da kampanja za naredne izbore bude još uspješnija, a također ću se truditi da povežem Bosnu i Hercegovinu i Norvešku što je više moguće.

STAV: Prije nekoliko mjeseci imenovani ste za predsjednika Norveško-bosanske privredne komore. Koji su glavni ciljevi ovog udruženja?

LINDOV: Od marta ove godine obavljam funkciju predsjednika Norveško-bosanske privredne komore. To je udruženje privrednika u Norveškoj koje ima za cilj povezivanje bosanskog i norveškog tržišta. Komora postoji već duži niz godina te je za to vrijeme napravila značajne rezultate. Pohvalio bih prethodnog predsjednika gospodina Seada Šejtanića, koji godinama vodi firmu u Norveškoj pod imenom “Selmas Kjøkken”, a koja Norvežanima nudi isključivo proizvode uvezene iz naše domovine. On je i osnivač komore jer je imao želju da bude više ovakvih kompanija u Norveškoj. Mi u Bosni i Hercegovini imamo veliki potencijal za proizvodnju robe koja se može plasirati na evropsko tržište. Ta veza između Bosne i Evrope trebala bi biti puno jača nego što je to slučaj danas, pogotovo kada uzmemo u obzir da imamo veliki broj naših građana koji su uspješni privrednici u dijaspori. Komora ima za cilj da firmama iz Bosne i Hercegovine bude veza s norveškim tržištem. Ovo je polje u kojem možemo ostvariti najviši stepen napretka, stoga bih volio da nam se pridruže i ostali naši uspješni privrednici iz Norveške kako bismo zajedničkim snagama na što više načina pomogli domovini Bosni i Hercegovini.

STAV: Kako Bošnjaci u dijaspori mogu najbolje pomoći svojoj domovini?

LINDOV: Moramo očuvati vezu s domovinom Bosnom i Hercegovinom. Hvala Bogu, puno je mogućnosti na koji način to možemo uraditi, a najbitnije je da kontinuirano ulažemo u nju, te da svoju djecu učimo o našoj historiji i bosanskom jeziku kako bi se veza kvalitetnije održavala. Da bismo sačuvali vezu s domovinom, moramo dolaziti redovno u nju. Moramo u zemljama u kojim živimo pričati o Bosni i bošnjačkom narodu. Bitno je širiti glas o nama i približiti našim domaćinima našu historiju i tradiciju. Svi mi koji živimo van domovine moramo bit njeni ambasadori. Dijaspora ima odgovornost, a ta odgovornost jeste da priča o Bosni kada god ima priliku za to. Promocijom Bosne kod svojih prijatelja zaintrigirat ćemo ih o njenim ljepotama i privući ih da je posjete, a znamo da je svaki potencijalni turista koji dolazi u našu domovinu ekonomski dobitak za nas. Moramo također kupovati isključivo domaće, bosanskohercegovačke proizvode gdje god da se nalazimo jer tako pomažemo direktno našu privredu. Kad dolazimo u Bosnu i Hercegovinu na ljetovanje avionom, trebamo se učiti da kupujemo isključivo avionske karte za aerodrome u Bosni i Hercegovini, a ne za one u susjednim državama. Zadatak nam je da ojačamo nacionalnu svijest i pripadnost svojoj zemlji, jer mi Bošnjaci moramo biti svjesni da su mnogi prolili svoju krv da bismo mi danas imali državu. Zbog toga je moramo jačati na sve raspoložive načine.

STAV: Činjenica je da su iseljenici iz Bosne i Hercegovine u Norvešku jedna od najbolje integriranih manjinskih zajednica. Da li ovu činjenicu naši sugrađani mogu iskoristiti u svrhu promoviranja zemlje iz koje dolaze norveškom narodu?

LINDOV: Po svim pokazateljima, mi smo u Norveškoj najbolje integrirana manjinska zajednica, ali i najobrazovanija. To su dva podatka koja nam govore da smo “uklopljeni” više nego dobro u norveško društvo. Iz ličnog iskustva mogu istaći da sam nekoliko puta doživio da Norvežani, kada komentiraju nekoga iz Bosne i Hercegovine, gotovo uvijek imaju opasku: ako je iz Bosne, onda je pošten i lahko ćemo s njim. Važimo i za veoma vrijedne radnike, te se naše mišljenje poštuje. Kada sve te segmente saberemo, mi Norvežanima s čistim obrazom možemo prići i ponuditi dolazak u našu domovinu, ulaganje u nju ili bilo šta od čega ćemo svi zajedno imati koristi. Upravo zbog ovakvog mišljenja o Bošnjacima, statistike pokazuju da Norvežani u posljednje vrijeme sve više dolaze kao turisti u našu domovinu.

STAV: Bosanskohercegovački doseljenici imaju najniže penzije u odnosu na ostale građane Norveške. Zbog čega je to tako?

LINDOV: Nažalost, to je tačno. Izbjeglice koje su došle u Norvešku tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu imaju oko 10% manju penziju od svih drugih manjinskih skupina u Norveškoj. Ova činjenica pogotovo je ponižavajuća kad se uzme u obzir da su Bošnjaci najbolje integrirani stranci. Naši ljudi se zbog toga osjećaju nepravedno diskriminirani od norveškog društva. Razlog ove diskriminacije jeste zakon o boravku za bosanske izbjeglice. Bosanci i Hercegovci su jedina skupina koja je dobila kolektivno pravo na boravak u ovoj zemlji. Ovaj problem odnosi se samo na ljude koji su došli u Norvešku tokom rata kao izbjeglice, ali kad se uzme u obzir da je većina nas u Norvešku došla kao izbjeglice za vrijeme rata, možemo slobodno reći da se ovaj problem odnosi na veći dio bosanskog naroda u Norveškoj. Što se tiče ovog problema, moram spomenuti gospođu Refiku Šuvalić, koja je prva javno iznijela ovaj problem. Većina nas nije znala da je penzija bosanskim izbjeglicama manja nego drugim narodima dok nas upravo ona nije obavijestila. Poslije njenog obavještenja ja sam uzeo na sebe da ovu diskriminaciju u zakonu probam ukloniti kroz izmjenu zakona preko stranke čiji sam član. Već smo imali javljanje naše parlamentarke u Parlamentu po ovom pitanju, koje nažalost vladajuće stranke nisu podržale. Ipak, trudit ćemo se da dođe do ispravljanja ove nepravde na sve raspoložive načine i u budućnosti.

 STAV: Širom Evrope imamo mnogo političara bošnjačkih i bosanskohercegovačkih korijena koji obnašaju izuzetno značajne funkcije u svojim političkim partijama. Da li bi međusobnim povezivanjem oni mogli uraditi više na promociji domovine u evropskim političkim krugovima?

LINDOV: Vjerujem da bi povezivanje naših političara u dijaspori moglo donijeti dosta dobrog za Bosnu i Hercegovinu. Svi naši aktivni političari u Evropi rade izuzetno dobar posao u svojim političkim partijama, a vjerujem da, kada bi se povezali s jednim jedinim ciljem – jakom Bosnom i Hercegovinom na međunarodnom planu, mogli bi uraditi puno. Možda smo u različitim političkim opcijama, ali nas veže pripadnost domovini Bosni i Hercegovini. U Norveškoj sam osjetio potrebu da se povežem s drugim Bosancima i Hercegovcima koji su politički aktivni. U ovim trenucima spremaju se pozivnice za sastanak aktivnih bosanskih norveških političara, a prvi korak jeste naše upoznavanje, koje će, nadam se, biti samo početni korak u našem organiziranju i budućem povezivanju. Dužnost nam je da svoj politički utjecaj koji imamo u lokalnim općinama i gradovima stavimo na raspolaganje domovini, a sve u cilju njenog jačanja. Raduje me da je dosta bošnjačkih i bosanskohercegovačkih političara u Norveškoj zainteresirano za međusobno povezivanje, a nadam se da će naš put slijediti i ostali političari naših korijena širom Evrope. Zbog naše historije, tradicije, genocida koji smo preživjeli, moramo biti ujedinjeni i povezani kako nam se slične stvari u budućnosti ne bi ponovile.