Na KCUS-u je na kraju 2015. godine bilo zaposleno 3.637, a danas ih je 3.397. Smanjenjem broja članova Kabineta direktora s 22 na 8 ostvarene su uštede na godišnjem nivou od 600.000 KM, a u protekle dvije godine u KCUS je primljeno 50 ljekara specijalista, 45 specijalizanata i 46 medicinskih sestara

PIŠU: Jakub Salkić i Edib Kadić

Posljednji dani 2017. godine ostat će u lijepom sjećanju 45 mladih. Za njih je tada i zvanično počela specijalizacija na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Naime, 29. decembra 2017. godine KCUS je predstavio svoje nove nade, mlade snage koje će u narednim godinama, nadamo se, postati vrsni stručnjaci u svojim oblastima, ljekari specijalisti koji će biti nosioci zdravstva u budućnosti.

Elma Kapisazović i Emina Bičakčić specijalizirat će internističku onkologiju, a Jasmin Agić urologiju. Zajedničko im je, kako su kazali u kratkom razgovoru za Stav, to što su sretni jer su dobili priliku za specijalizaciju na najvećem i najboljem kliničkom centru u državi, kojem su i zahvalni jer ih je prepoznao kao mlade zdravstvene radnike koji imaju potencijala postati specijalisti. Dok mnogi medicinski radnici žele otići iz naše zemlje, oni su odabrali da ostanu i da svoje snove ovdje ostvaruju. Razlog je jednostavan, a Emina Bičačkić pojašnjava ga u četiri riječi: “Ovo je moj dom.”

Njihov kolega Ajdin Rovčanin, koji je specijalizant na Klinici za abdominalnu hirurgiju, kaže: “Velika mi je čast što sam postao član ove velike divne porodice. Ja sam student iz ovih klupa i san mi je bio da sutra budem uposlenik ove ustanove. Hvala Bogu, to mi se ostvarilo. Jako sam sretan. Svim mojim mladim školskim kolegama želim puno uspjeha na novim radnim pozicijama i nadam se da ćemo sutra izrasti u jednu divnu generaciju uspješnih ljekara koji će biti nosioci zdravstva naše države.”

Odlazak mladih doktora iz naše zemlje, kako kaže Rovčanin, neka je vrsta trenda koji je dobrim dijelom rezultat nekog društvenog pritiska i općenito loše slike o našem zdravstvu, ali on to nije sagledavao na takav način.

“Ja volim svoju državu, volim ovu zemlju i meni je cilj bio da ostanem ovdje, iako sam imao mogućnosti da odem, imam dosta članova porodice koji su ljekari u Njemačkoj, Turskoj. Međutim, ja sam sve to odložio nastranu zato što je meni cilj da vratim svojoj državi ono što je ona uložila u mene i da jednostavno uživam u našoj zemlji”, rekao je Rovčanin.

POVRATAK HIPOKRATU

On je također svjestan da je svaki početak težak, pa tako i ovaj: “Počinjem raditi u jednoj veoma odgovornoj ustanovi. Ne mogu reći da se bojim, ali nadam se da će moji mentori, moje kolege, imati razumijevanja i strpljenja prema meni. Cilj mi je da sutra budem jedan od onih stručnjaka koji su tu baš zbog naroda i njihovih potreba, a ne zbog nekakvih novčanih satisfakcija i nekakvih titula. Nadam se da će moji mentori prenijeti meni znanje kako su ga i oni naslijedili od svojih i da ćemo nastaviti kvalitetan rad Klinike za abdominalnu hirurgiju.”

Govoreći općenito o zdravstvu, Rovčanin ističe kako se negdje u dobroj mjeri izgubila ona nit humanog poziva, želje da se pomaže ljudima, a da je sve više onih kojima je samo novac bitan.

“Kao studenti smo polagali Hipokratovu zakletvu da ćemo čuvati i poštovati ljudsko zdravlje. Zbog toga smo se, ako ne svi, barem većina, odlučili da stupimo na ovaj humani poziv da postanemo zdravstveni radnici. Da je u pitanju bio neki novac, bavio bih se nečim što donosi veću količinu novca, a ne tražio novac u zdravstvu. Naravno, lijepo je i zaraditi od te svoje odgovornosti i brige prema zdravlju, no, to nije primarni cilj, ali jeste potreba da se osigura egzistencijalno pitanje. Ja se ipak nadam da će se ovo okrenuti u onu lijepu priču, gdje ćemo svi jedni druge paziti, da ćemo ponovo naći tu harmoniju i ljubav prema pružanju zdravlja pacijentu”, kazao je budući hirurg.

Prije nego što je dobio priliku za specijalizaciju kliničke radiologije, Muris Bečirčić je godinu radio u Zavodu za zaštitu uposlenika u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Bio je i sekundarac na Kliničkoj radiologiji KCUS-a, a poslije toga i asistent na Katedri za anatomiju Medicinskog fakulteta Sarajevo, School of Science and Technology. Radio je jedno vrijeme i na privatnoj poliklinici kao ljekar opće prakse. Životna želja bila mu je bavljenje tercijarnim nivoom zdravstvene zaštite, jer sve ono za što se školovao upravo je na tom nivou, odnosno, ako govorimo o BiH, to je sve na KCUS-u.

“Moja prva ljubav u medicini bila je interventna radiologija. Imao sam tu sreću da budem primljen na specijalizaciju, a kasnije, ako Bog da, i subspecijalizaciju, ako dobijem priliku da radim te interventne radiološke metode. Kao predsjednik studenata, imao sam priliku upoznati desetak generacija studenata Medicinskog fakulteta i drago je da danas vidim veliki broj njih, osobito one koji su bili ponajbolji u svojim generacijama, što znači da je kvalitet studenata bio glavna vodilja prilikom odabira tih kandidata. Ova specijalizacija, po novom planu i programu koji je usvojen 2015. godine, traje pet godina. Tu su jasno definirane sve dijagnostike koje treba proći, kao i jedan dio edukacije na klinikama van radiologije, kao i na Medicinskom fakultetu. Ono što je bitno za radiologiju, a to sam kao sekundarac imao priliku vidjeti, jeste da je to klinika koja educira ponajbolje svoje specijalizante i dozvoljava širinu. Tu zaista postoji izvrsna prilika da se ovlada svim metodama koje radi Klinika za radiologiju. Mislim da se ta tradicija baštini već dugi niz godina i upravo će se taj model, po mojim informacijama, primijeniti na ostale klinike”, ispričao nam je Bečirčić.

Kada je riječ o odlasku kadrova iz BiH i tzv. straha da će ljekara “nestati”, Bečirčić kaže da ljekara na KCUS-u ima i bit će ih, a svi će pacijenti dobiti adekvatnu njegu.

“Ja sam neko ko je imao priliku raditi u privatnom sektoru i odgovorno tvrdim da se svi veći i ozbiljni zdravstveni problemi rješavaju isključivo u javnom zdravstvu, a pogotovo na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, dakle na KCUS-u. Zaista mi je drago da smo u ovoj eri odlazaka ljekara s naših prostora u zapadne zemlje dobili priliku da odaberemo nabolje studente i ljekare koji će ostati ovdje u Bosni i Hercegovini i koji će pomagati našem društvu”, zaključio je Bečirčić.

NE ZAOSTAJEMO ZA ZAPADOM

Kliničku radiologiju specijalizirat će i Jasmin Havić, koji je nakon završenog Medicinskog fakulteta radio u Srednjoj medicinskoj školi Bjelave kao profesor interne medicine i farmakologije. Nakon toga se zaposlio u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, a jedno vrijeme je proveo i u Zavodu za medicinu rada, gdje je najviše vremena proveo u ambulanti u Vrazovoj.

“Nakon pet godina rada kao ljekara opće prakse, javila mi se želja da nastavim s usavršavanjem. Prijavio sam se na konkurs za specijalizaciju početkom augusta. Počeo sam s radom 25. decembra i tada smo i zvanično potpisali ugovore s KCUS-om. Sjećam se da su kolege spominjale da je ova specijalizacija prije trajala znatno manje, tri godine. Razvojem nauke, aparature i dijagnostike, pošto je klinička radiologija i dijagnostička oblast, javila se potreba da specijalizacija traje prvo četiri godine, a sada, evo, i pet. Pouzdano tvrdim da je edukacija koju ću dobiti za ovih pet godina izvrsna, prije svega zbog stručnih osoba, mojih mentora i komentora koji su izuzetni stručnjaci u poslu koji rade, a i daju sve od sebe da prenesu svoje znanje na nas kako bi od nas, mladih doktora, napravili vrhunske stručnjake.

To je prva kategorija edukacija i mislim da po ovom pitanju uopće ne kaskamo za zapadnim zemljama, kako to ljudi često pogrešno misle. Ovo govorim iz ličnih iskustava na Klinici za radiologiju. Ovdje ću biti sigurno narednih pet godina i bit će tu mnogo posla, nema nikakve sumnje. Dalje, vidjet ćemo šta vrijeme nosi. Nakon specijalizacije, ko zna kakve će se prilike pružiti, ali u svakom slučaju, ostat ću u Sarajevu, to je moj grad i ne vidim razloga zašto bih išao bilo gdje drugo kada mi je ovdje lijepo. Sama činjenica da je primljeno novih 45 specijalizanata mislim da govori mnogo o budućnosti KCUS-a, a svi smo mi mladi ljudi koji su puni poleta i energije. Treba uložiti trud i rad, a rezultat ne može izostati. Mislim da mladi ljudi moraju slijediti svoje srce, učiti školu koju vole i time se baviti kako bi svoj trud maksimalno usmjerili na pravu stranu. Zaista treba voljeti posao koji radite, jer valja ga čitav život raditi”, kazao je Havić.

Specijalizanti na KCUS-u predstavljeni su na svečanosti koju je ova institucija organizirala za svoje zaposlenike na kraju kalendarske godine. Tom su prilikom šefovi svih klinika predstavili stanje na svojim klinikama i godišnji presjek rada, a direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović prezentirala je stanje na kompletnom Kliničkom centru.

Brža i kvalitetnija zdravstvena usluga za pacijente, skraćen put pacijenta u dijagnostici i terapiji, poboljšanje uvjeta rada i plaćanja svih zaposlenika, ciljane i strateški predviđene edukacije, pravilno zanavljanje opreme, kao i stalna reorganizacija u cilju ostvarivanja pozitivnih efekata poslovanja ciljevi su Kliničkog centra u 2018. godini.

Ona se osvrnula i na zatečeno stanje na KCUS-u i spomenula izvještaj Centralne popisne komisije za 2015. godinu, po kojem je stanje zaliha lijekova i ostalog potrošnog medicinskog materijala iznosilo 12 miliona KM, a na klinikama, kako je kazala, nije bilo potrebnog medicinskog materijala. Postavlja se, kaže, pitanje šta se nabavljalo i kojom strategijom.

Naglasila je da su naslijedili i izgradnju objekta Centralnog medicinskog bloka (CMB), koja je počela 1989. godine. Izgrađeno je 20.500 m² (40 posto), a utrošeno 43 miliona KM. Za izgradnju preostalih 29.500 m² potrebno je 70 miliona KM. Okarakterizirala je to kao ambiciozan projekt te istaknula da će se menadžment truditi prikupiti novac za završetak izgradnje.

NOVA I STARA OPREMA

Kazala je kako je s ciljem kvalitetnije usluge pacijentima, između ostalog, nabavljen novi linearni akcelerator koji bi trebalo da bude instaliran u februaru 2018. godine i služi za bolju uslugu onkološkim pacijentima, dok je za nabavku novog magneta postupak u toku, a nabavljena je i gama-kamera, u što je ukupno uloženo 9,8 miliona maraka, dok su za ovu godinu planirana dva miliona maraka za obnavljanje opreme.

Izetbegović je istaknula da je zatečeno nekoliko vrijednih aparata koji su skupo plaćeni, a bili su u kvaru, i potrebni su milioni maraka da se oni ponovo stave u funkciju. Također, zatečeno je i grozno stanje na pojedinim klinikama po pitanju higijene, a dešavalo se i da je nova oprema godinama bila neupotrijebljena i na kraju uništena, čime je Klinički centar izgubio stotine hiljada maraka, poput “hill room” kreveta, koji su kupljeni 2012. godine za 1,2 miliona maraka. Slično je i s novom hibridnom salom na Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju, vrijednom 3,5 miliona KM, koja je bila u kvaru, a puštena je u rad 2012. godine. Za njenu popravku potrebno je uložiti 250.000 KM. Također, zatečena je neopremljena angiografska sala na interventnoj kardiologiji. Opremanje ove sale koštat će 1,6 miliona KM, a izgradnja je koštala 200.000 KM. Ova je sala od jula 2011. godine korištena kao ostava.

Prema njenim riječima, na KCUS-u je na kraju 2015. godine bilo zaposleno 3.637, a danas ih je 3.397. Smanjenjem broja članova Kabineta direktora s 22 na 8, ostvarene su uštede na godišnjem nivou od 600.000 KM, a u protekle dvije godine u KCUS je primljeno 50 ljekara specijalista, 45 specijalizanata i 46 medicinskih sestara. Obaveze na kraju 2015. godine bile su 100 miliona KM, a na kraju 2017. godine iznose 35 miliona KM, što je nevjerovatno pozitivan podatak, koji je ostvaren upravo uvođenjem reda u našu najveću zdravstvenu ustanovu. Prosječna plaća na KCUS-u iznosi 1.298 KM (za novembar 2017) i u prošloj godini povećana je za 11 posto. Problem s kojim se KCUS trenutno susreće jeste neopravdano bolovanje zaposlenika.

“Za menadžment je zabrinjavajući podatak da su na KCUS-u evidentirana 102 zaposlenika na bolovanju dužem od 42 dana, a na bolovanju do 42 dana su 294 zaposlenika. Bili smo prisiljeni pokrenuti kontrolu. Određeni broj naših ljekara zatekli smo u radu u privatnim ordinacijama, dok su u Kliničkom centru na bolovanju. A bilo je i onih koji su sami sebi otvarali bolovanje. To više neće biti moguće na KCUS-u”, kazala je direktorica.

U proteklom periodu na KCUS-u se radilo na popravljanju pojedinih zgrada, ali i rušenju starih nepotrebnih objekata. Srušen je dimnjak i nekadašnja Klinika za uho, grlo i nos. Izvršeno je utopljavanje i zanavljanje stolarije Klinike za ortopediju i traumatologiju, a u toku je utopljavanje i zamjena stolarije objekata za psihijatriju i neurologiju. U narednom periodu planirana je izgradnja Klinike za hematologiju (saradnja s turskom agencijom TIKA) i Klinike za opću i abdominalnu hirurgiju u CMB-u (saradnja s Općinom Centar). Također, plan je da se stvore uvjeti za izgradnju parkinga za uposlenike, posjetioce i građane koji stanuju u blizini bolnice, zatim izgradnja obdaništa za djecu uposlenika (650-670 djece uposlenika KCUS-a), izgradnja hospicija i palijativne njege, te izgradnja domova stanovništva u trećoj životnoj dobi.