arajevska Vijećnica otvorena je 20. aprila 1896. godine i od tada je svjedok svih događaja u glavnom gradu BiH. Od tada simbol grada Sarajeva svjedoči svim događajima koji su duže od stoljeća zadesili Sarajevo
.</p>
<p>Sarajevska Vijećnica otvorena je 20. aprila 1896. godine i od tada je svjedok svih događaja u glavnom gradu BiH. Od tada simbol grada Sarajeva svjedoči svim događajima koji su duže od stoljeća zadesili Sarajevo.</p>
<p>Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora.</p>
<p>Nakon toga postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.</p>
<p>Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana. U noći sa 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH.</p>
<p>Njena unutrašnjost je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja. Rekonstrukcija Vijećnice je počela 1996. godine, a ponovo je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine.</p>
<p>Tokom obnove, u svaku prostoriju Vijećnice ugrađen je i jedan stari dio koji je “preživio” požar prije 28 godina.</p>
<p>Tako se u holu na podu nalazi autentični dio kamena, oko kojeg je izliven novi pod. Na plafonu prostorije Gradskog vijeća komad je zida, oko kojeg su ponovo iscrtane iste šare.</p>
<p>Svi dijelovi Vijećnice napravljeni su prema dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.</p>
<p>Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.</p>
<p>Starom izgledu Vijećnice doprinijele su i brojne stvari koje su iz nje spašene i sačuvane, pa je tako najveći broj predmeta pronađen u Zagrebu i Beču u muzejima.</p>
<p>Iako je sve u njoj novo, Vijećnica i danas naprosto odiše periodom u kojem je i napravljena. U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti, za koje su napravljene prostorije sa posebnom temperaturom i vlažnosti za njihovo što bolje očuvanje.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
“Ako bude trebalo, za Bosnu ću opet ratovati”Sljedeći članak
Tomislav Šipčić: General koji je spalio Vijećnicu
