Otkriće Göbekli Tepa, mjesta koje je UNESCO uvrstio na privremenu Listu svjetske kulturne baštine, dovelo je u pitanje dosadašnja saznanja o prahistorijskim vremenima. Kada je 1994. godine Nijemac Klaus Schmidt u Turskoj otkrio ovo drevno svetište, barem dvostruko starije od bilo čega sličnog na svijetu, čak 7.000 godina starije od Stonehengea ili 5.500 od prvih gradova u Mezopotamiji, svi su bili u šoku. Kompleksne isklesane obredne stijene sa slikama životinja potječu iz 9000. godine pr. n. e., dakle iz vremena prije nego što su ljudi počeli obrađivati zemlju. Do otkrića je smatrano kako su samo naprednije civilizacije gradile takva monumentalna svetišta, odnosno kako su se pojavila tek s pojavom agrikulture
 arheološki je lokalitet mezolitičkog svetišta. Najpoznatiji je kao najstariji primjer monumentalne arhitekture, nastao oko 9600.-8200. godine pr. n. e., oko 7.000 godina prije Keopsove piramide u Gizi, koja se smatra jednom od najstarijih vjerskih građevina na svijetu.</p>
<p>Istraživanje ovog arheološkog nalazišta počelo je devedesetih godina prošlog stoljeća iako su arheolozi Univerziteta u Chicagu otkrili Göbekli Tepe još šezdesetih godina, utvrdivši tada da je riječ o vojnoj stražarnici iz vremena Bizantije. Međutim, Klaus Schmidt, istraživač Njemačkog arheološkog instituta, utvrdio je 1994. godine da su ploče pronađene na ovom lokalitetu nastale mnogo ranije nego što se mislilo. On je 1995. godine s turskim arheolozima počeo sistematično istraživanje ovog mjesta, zahvaljujući kojem je pronašao osam prstenova od kamenja, a geomagnetsko snimanje pokazalo je da ih ima najmanje dvadeset i da su, naizgled, poredani bez nekakvog reda.</p>
<p>Do sada je istraženo oko deset posto cijelog kompleksa, a utvrđeno je da se nalazište sastoji od monolitnih spomenika u obliku slova T visokih do šest metara i teških od 16 do 50 tona, postavljenih u krugove, ograđene zidom, te s popločanim podovima kakvi se tek mnogo kasnije pojavljuje u rimskoj građevini. Krugovi su svakih nekoliko desetljeća bili zakopavani i na njima su podizani drugi, manji i manje sofisticirani. Tako je lokalitet stoljećima građen, zatrpavan i ponovno građen, da bi ga oko 8200. pr. n. e. ljudi potpuno napustili. Upravo ta činjenica, što je hram zatrpan, omogućila je da se prepozna kako je riječ o umjetnom brežuljku na kojem je nekada bilo ljudskih aktivnosti. Ujedno, riječ je o najstarijem do sada poznatom primjeru ljudske arhitekture. Nalazište je zbog prirode njegovog otkrića tako nazvano Göbekli Tepe, što na turskom znači “trbušasto brdo”.</p>
<p>To je precizno isplaniran građevinski projekt na nivou za koji su naučnici mislili da nije uopće moguć za ovo doba prahistorije. Još je misterija kako je sagrađen ovaj kompleks. Izgrađen je u vrijeme kad još nije bilo poljoprivrede nego su zemljom hodali lovci-sakupljači i smatra se da su ga vjerovatno oni i napravili iako je za tako nešto monumentalno potrebno na stotine i stotine ljudi.</p>
<p>“Ledeno doba tek što je završilo. Izuzmemo li hrpe kamenja, građevine slične šatorima i nekoliko konstrukcija od mamutovih kostiju, čovjek na Zemlji još nikad za sobom nije ostavio ništa sagrađeno. I sad odjednom ovo”, istaknuo je dr. Schmidt opisujući važnost otkrića koje pripada dobu što je prethodilo upotrebi keramike. Pronađeni su kameni alati, djetla, šila, kameni vrhovi strijela, te oko kilometar dalje stijene krečnjaka, kamenolom iz kojeg su izrezivani monolitni blokovi u obliku tau-križeva, što su potom premještani i ugrađivani u jedinstveno svetište. Ovdje nisu pronađene krhotine zemljanih posuda, a niti za sada stambena mjesta ili vatrišta graditelja cijelog kompleksa koji je građen u dugom periodu od oko 2.000 godina. Nisu pronađeni ni ćupovi, a to znači da se sve desilo prije nego su ljudi počeli koristiti pomagala od željeza i keramike, nego su stubove klesali alatima od kamenja i drvenim polugama i transportirali bez pomoći životinja.</p>
<p>U kratkom su periodu ova otkrića do kojih došli istraživači drastično promijenila razumijevanje neolitske kulture jer ovo mjesto bitno mijenja poimanja o vjerskim, ekonomskim i umjetničkim dometima ljudi kamenog doba.</p>
<p><strong>KATEDRALA NA BRDU</strong></p>
<p>Graham Hancock, istraživač iz Velike Britanije, vjeruje da je napredna civilizacija napravila ovaj kompleks, a ne lovci-sakupljaši. Vjeruje da je ta civilizacija znala ne samo za poljoprivredu nego i matematiku, astronomiju i kaže da je nemoguće da lovci-sakupljači naprave tako monumentalnu građevinu u vrijeme kad se još nije znalo za točak, da manevrišu s megalitima teškim i po nekoliko desetaka tona.</p>
<p>Schmidt, kao i većina arheologa, vjeruje da je ova “katedrala na brdu”, kako ju je nazvao, bila mjesto hodočašća i da su u nju odlazili vjernici iz oblasti udaljenih do 160 kilometara. On je smatrao i da je ovo bilo važno mjesto za tadašnji kult mrtvih.</p>
<p>Njegov je tim na tom lokalitetu pronašao kosti divljih životinja, uključujući gazele, crvene jelene, svinje, koze, ovce i volove, plus desetak različitih vrsta ptica, kao što su mrvice i patke, raštrkane oko lokacije. Većina ovih životinja prikazana je u skulpturama i reljefima na lokaciji. On smatra da je riječ o žrtvama koje su hodočasnici prinosili. Prema Schmidtu, dokaz da je skupina sakupljača hrane izgradila veliki hram istovremeno je dokaz da je organizirana religija mogla nastati prije poljoprivrede i drugih vidova civilizacije.</p>
<p>Prema studiji objavljenoj u časopisu <em>Science Advances</em>, ljudske lobanje, čiji su ostaci pronađeni u hramu, najvjerovatnije su služile kao dekor kada su dolazili tu da odaju počast precima ili božanstvima ili da obilježe važne prekretnice u životu pojedinaca.</p>
<p>Arheolozi su do tada vjerovali da su prve složene vjerske prakse razvile grupe koje su se počele baviti poljoprivredom. Naučnici su smatrali da je najranija monumentalna arhitektura bila moguća tek nakon što je neolitskom čovjeku poljoprivreda omogućila višak prehrambenih proizvoda, oslobađajući ga od stalnog fokusa na svakodnevni opstanak.</p>
<p>Otkrića Göbekli Tepa u posljednja dva desetljeća izazvala su i brojne debate o tome za šta je korišten ovaj objekt. Ted Banning, profesor antropologije iz Kanade, smatra da su kamene prstenaste strukture mogle biti natkrivene i korištene kao kuće, iako su one ispunjene umjetnošću mogle služiti i kao kućni prostor i kao vjersko područje. On vjeruje da su stanovnici Göbekli Tepa mogli uzgajati usjeve, naglašavajući da bi neki od kamenih alata bili korisni za žetvu i da je u tako ranoj historiji teško razlikovati divlje biljke i životinje i one koje su ljudi pokušavali pripitomiti.</p>
<p>Za kratko je vrijeme ovo mjesto postalo najpoznatije arheološko nalazište na svijetu. Iako je potrebno još istraživanja da bi se donijele konačne odluke, za sad je prihvaćeno da je Göbekli Tepe uistinu nešto grandiozno, mjesto hodočašća staro više od 11.000 godina koje je privlačilo ljude iz cijele regije. Izgradnjom velikom zaštitnog krova vrijednog nekoliko miliona eura, početkom ove godine arheološko nalazište Göbekli Tepa otvoreno je za turističke posjete.</p>
<p><strong> </strong></p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Sljedeći članak
Važna Zvizdićeva poruka Vučiću i sandžačkim Bošnjacima
