Već nekoliko mjeseci traju prepirke mještana Fojnice u vezi s premještanjem Muharem efendijine džamije u ovom gradu. Stara građevina iz 17. stoljeća već je odavno postala suviše mala za sve tamošnje vjernike i neuvjetna za sve aktivnosti; dio džematlija želi premještanje džamije i ugrađivanje njenih dijelova u novu džamiju, za čiju su gradnju pronađeni donatori, ostatak džemata takvoj se ideji protivi

Ahmed ef. Vuković i Ramiz Meša

Piše: Edib KADIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Fojnica je srednjovjekovni grad smješten u centralnom dijelu Bosne. Ime grada spominje se prvi put u pisanim dokumentima 1365. godine. Danas je poznata po “Reumalu” i zanimljiva je turistička destinacija. Kroz historiju je grad postao čuven po Franjevačkom samostanu Duha svetog i njegovoj bogatoj biblioteci. Također, znana je i po džamijama izgrađenim u 16. i 17. stoljeću koje su ljuljane burnim morima vremena sve do današnjih dana i dobrim su dijelom sačuvane u izvornom obliku.ׅ

Najstarija je Atik džamija, koju je napravio Mustafa, sin Hidrov, 1551. godine. Na ulazu džamije nalazi se tarih na osmanskom jeziku napisan rukom šejha Abdurrahmana Sirrije 1820. godine. Džamija ima tri naziva i po tome je nadaleko čuvena. Prvi je Srednja džamija, nazvana po svom geografskom položaju, budući da se nalazi između Šaban Ahmed-efendijine i Muharem-efendijine džamije. Drugi je naziv Atik džamija, što na arapskom znači “stara džamija”. Treći naziv, Djevojačka džamija, možda je i najzanimljiviji. Naime, predaja kaže da prilikom jedne obnove Fojničani nisu imali dovoljno novca. U mahali su živjele tri djevojke koje se nikada nisu udavale, pa su svoje ruho, miraz kojeg su godinama pripremale, dale za njenu obnovu. Po tome u narodu i danas nosi naziv Djevojačka. Zbog toga u Atik džamiji i danas postoji tradicionalna ženska mukabela koja se za vrijeme ramazana uči iza podne‑namaza.

INICIJATIVA STARA POLA STOLJEĆA

U ovoj je džamiji prije nekoliko godina pronađena zbirka rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Ahmed ef. Vuković, imam Atik džamije, kaže da su to uglavnom spisi koji se odnose na sufijsku poeziju. “Također, nedavno je u zidu džamije pronađen rukopisni Kur'an koji je napisan prije 275 godina. Zanimljivo je da se u desnom zidu nalazi top ili prangija, koja datira iz polovine 19. stoljeća. Posljednji put korištena je tokom agresije na BiH, ne kao oruđe već za označavanje početka iftarskog vremena, budući da u ratu nismo imali električne energije. Imamo u planu da u bliskoj budućnosti vratimo top na brdo iznad Atik džamije, pa da se na taj način u Fojnici, baš kao i u Sarajevu, opet označava početak iftara za vrijeme ramazana”, kaže Vuković.

Srednja džamija poznata je i turistička destinacija. Vuković tvrdi da turisti koji dolaze sa Zapada imaju dosta zanimljivih pitanja, pa se on, kako kaže, dobrano potrudi kako bi im na adekvatan način odgovorio i pokazao da islam nije religija nasilja, već mira. “Oni imaju te predrasude koje su vjerovatno stekli putem medija, a mi im onda ispričamo i o Ahdnami ili, kako je mi ovdje u Fojnici često volimo zvati, ‘prvoj evropskoj povelji o ljudskim pravima’. Onda turisti koji dođu tu puni predrasuda o islamu budu nemalo iznenađeni tim historijskim faktima”, objašnjava Vuković.

Druga po starosti jeste Čaršijska ili Šaban Ahmed-efendijina džamija, izgrađena 1666. godine. Šaban Ahmed-efendija bio je kreševski i fojnički kadija koji je pored džamije u Fojnici sagradio tekiju i medresu. Džamiju su za vrijeme Drugog svjetskog rata, prilikom povlačenja nakon bitke na Neretvi, zapalili četnici, a obnovljena je odmah po završetku rata. Godine 1984, zbog povećanog broja džematlija, odlučeno je da se na istom mjestu napravi veća džamija koja je izgrađena 1988. godine. Tekija zapaljena 1945. godine nikada nije obnovljena, a zgradu medrese oduzeli su komunisti kada su došli na vlast, pa je u međuvremenu u njoj smještena administracija Općine Fojnica.

Ramiz Meša, predsjednik Medžlisa IZ Fojnica, kaže da je veoma bitno naglasiti da ljudi koji su vodili Islamsku zajednicu u tom periodu nikad nisu htjeli staviti svoj potpis kako bi prodali ovu zgradu državi, a zauzvrat bi dobili malu novčanu naknadu. “Naišli smo na podatak da je prvi zahtjev za povrat ove imovine Islamskoj zajednici napisan 1969. godine. Naravno, i u tadašnjoj Fojnici, gdje je bilo oko 70 posto bošnjačkog stanovništva, na rukovodećim mjestima bili su Srbi ili Hrvati koji su dali negativan odgovor. Od 2000. godine imamo nekoliko zahtjeva za povrat ove zgrade. Od 2008. godine sam općinski vijećnik i svake godine sam ‘dosađivao’ kolegama da taj objekt treba vratiti Islamskoj zajednici. Kada je općinska administracija primila novi objekt, tada je, decembra 2013. godine, stari objekt vraćen Islamskoj zajednici, njenom izvornom vlasniku”, pojašnjava Meša, te dodaje da će se u bliskoj budućnosti na ovom mjestu graditi višefunkcionalan, samoodrživ objekt. “Donator za izgradnju novog objekta jeste direkcija vakufa Turske. Ovom prilikom im se neizmjerno zahvaljujemo i bila bi nam čast da ih upravo u ovom objektu ugostimo kada nam dođu u posjetu u Fojnicu”, poručuje Meša.

Treća džamija u Fojnici jeste Muharem-efendijina džamija, napravljena 1682. godine. Sagradio je nepoznati vakif, pretpostavlja se da je riječ o nekom Muharem-efendiji. Njene izvorne dimenzije jesu 9 x 6 metara i ti zidovi zajedno s mihrabom nikada nisu rušeni. S vremenom su dograđena tri dijela iza džamije, učionica za mekteb, gasulhana i ostava. Abdulah ef. Šemić, imam Muharem-efendijine džamije, kaže da je važno spomenuti da je prostor za klanjanje stotinama godina ostao isti, a da se džemat tokom tih stoljeća umnogome povećao.

“Sada imam oko 500 džematlija. Za džumu tu bude krcato. Ljudi jedni drugima na leđima klanjaju. Aktivni smo od jutra do mraka. Učestvovali smo i u mnogim akcijama, pa smo tako nedavno prikupljali novac za nastradale u Siriji. Žao mi bude da svoje aktivnosti zbog malog prostora ne možemo još više proširiti i budem istinski tužan kad vidim da ljudi dođu u našu džamiju, vide da je puna i onda moraju otići negdje drugo”, naglašava Šemić.

IZMEĐU GRADNJE I ADAPTACIJE

On tvrdi da se u džematu već desetak godina počelo s aktivnim pripremama da se napravi velika džamija koja bi mogla primiti sve džematlije za vrijeme namaza, ali i kako bi se mogle organizirati brojne druge aktivnosti. “Nama treba funkcionalna džamija, jer prevaziđeno je da džamija u 21. stoljeću bude isključivo prostor za klanjanje. Trebamo imati prostorije u kojima će se omladina okupljati, prostoriju gdje će i žene imati svoj rahatluk. Moramo imati i savremenu učionicu. Ne možete vi danas posjesti djecu na pod da sjede na koljenima i da uče, a istovremeno imate tablete, mobitele, interaktivne table kojima su ista ta djeca okružena. Mi želimo da imamo učionicu za djecu u kojoj nećemo morati svaki put iznositi klupe jer žene nemaju gdje da klanjaju”, objašnjava Šemić, te nastavlja:

“Ja nemam gdje džube ostaviti, pa ga kačim na zid. Obuća se ostavlja na ulazu pa onda morate preskakati preko nje da biste ušli u džamiju. Mi nikad nismo uspjeli napraviti toalet, jer, zaista, nemamo ga gdje napraviti, a ako ga napravimo negdje vani, onda će to biti kao javni toalet pored puta. Ja ne mogu u svojoj džamiji djecu naučiti kako se uzima abdest. Nemamo abdesthanu, imamo samo česmu napolju, korito. Fojničke zime su oštre i kako da ih, nekada i na minus 15 stepeni, na zaleđenom koritu naučim kako se uzima abdest. Ne ide to danas”, poručuje Šemić.

U međuvremenu su se pojavili i brojni donatori koji su bili voljni odmah uložiti novac kako bi džamija bila izmještena nekoliko metara niže, a na njenom mjestu napravljena mnogo veća i funkcionalnija. Međutim, stvari su se zakomplicirale. “Napravili smo projekt i, čim bismo završili sve papire i pripremili svu potrebnu dokumentaciju, donatori bi uložili novac i odmah bi se krenulo u gradnju. Čitav džemat bio je saglasan da se pravi veća džamija. Međutim, tamam kad smo trebali predati ove papire za Općinu, oni su nam poslali obavijest da smo dobili peticiju poslanu Komisiji za zaštitu spomenika BiH. Onda smo se uhvatili za glavu jer smo dobili zabranu, a Općina i Medžlis, koji su nam trebali izdati dozvolu, to zbog ove peticije nisu mogli. Ništa nismo mogli raditi sve dok Komisija ne donese odluku.

Procedura se odužila, dolazila je komisija i iz Rijaseta na teren, ali niko nam nije na licu mjesta kazao da li će ili neće ova džamija biti pod zaštitom. Nakon određenog vremena su nam došli papiri u kojima je stajalo da nema nikakvog osnova da ova džamija bude pod zaštitom Komisije, a i da se čovjek koji je podnio ovu peticiju povukao dan prije nego će zasjedati Komisija. Čudno je to. Potrajalo je to pola godine, pa su u međuvremenu dvojica od trojice donatora odustala od davanja sredstava. Za isto vrijeme Rijaset IZ nam je predložio da se izvrši restauracija džamije koja bi koštala skoro pa kao i izgradnja, a mi restauracijom ne dobijamo nimalo na funkcionalnosti džamije, zbog čega smo i pokrenuli svu ovu priču. Tako smo mi haman čitavu 2017. godinu proveli u traženju novih donatora”, kaže Šemić.

S druge strane, Ramiz Meša, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Fojnica, tvrdi da je priča oko izgradnje nove džamije završena jer se moraju ispoštovati procedure koje su trenutno na snazi u Rijasetu. “Kada je Muharem-efendijina džamija u pitanju, u Medžlisu smo bili izuzetno oprezni kako ne bismo napravili grešku. Od početka smo insistirali da poštujemo procedure, odnosno normativne akte Rijaseta i državne zakone. Nakon završetka čitavog procesa, 12. jula 2016. godine dobili smo dokument koji je razbio sve naše dileme, u kojem se navodi da se provede projektiranje adaptacije džamije, a ne rušenje. Ova džamija se ne može rušiti, što je za nas i početak i kraj priče i sve što možemo jeste sada da idemo u adaptaciju i rekonstrukciju, naravno, u izvornom obliku. Pošto smo dobili ovaj dopis, kao odgovorna osoba u Medžlisu IZ Fojnica, zaustavio sam sve aktivnosti, a nismo išli ni u traženje građevinske dozvole. Mi smo ovdje samo posrednici i ne možemo donijeti odluku niti o rušenju niti o bilo čemu, ali možemo ispoštovati procedure koje su trenutno na snazi u Rijasetu. Za nas je ovo završena priča.”

Dokumenti o gradnji nove Muharem-efendijine džamije

Dokument 1, broj 34/16, datum: 15. februar 2016. godine:

15. februara 2016. godine na sjednici džematskog odbora Gornja Mahala donesena je odluka o gradnji džamije. Nakon toga, ovaj džemat upućuje molbu Izvršnom odboru Medžlisa Islamske zajednice Fojnica, u kojoj se traži dozvola za početak gradnje, te da se o ovom obavijesti i Vakufska direkcija.

Dokument 2, broj 42/16, datum: 22. februar 2016. godine:

19. februara 2016. godine iza jacije namaza održana je skupština džemata Gornja Mahala, te je uz prisustvo velikog broja džematlija donesen zaključak da se odobrava izgradnja džamije u Gornjoj Mahali. Također, izabran je i građevinski odbor, koji je od Medžlisa Islamske zajednice Fojnica tražio da im se izda saglasnost za izgradnju džamije i saglasnost za građevinski odbor.

Dokument 3, broj 53/26, datum: 2. mart 2016. godine:

Izvršni odbor Medžlisa Islamske zajednice Fojnica je na svojoj desetoj redovnoj sjednici, održanoj 25. februara 2016. godine, razmatrao zahtjev džematskog odbora džemata Gornja Mahala, pri čemu je Izvršni odbor na sjednicu pozvao i džematski odbor džemata Gornja Mahala. Nakon izlaganja, Izvršni odbor dao je svoju saglasnost za rušenje već postojeće Muharem-efendijine džamije, koja je izgrađena 1682. godine. Zaključeno je kako je džamija nekoliko puta adaptirana i dograđivana te da je mala za džemat prve kategorije. Izvještaj je proslijeđen Muftijstvu sarajevskom Islamske zajednice u BiH.

Dokument 4, broj 06. 1-35 1-105/16-4, datum: 20. juni 2016. godine:

26. februara 2016. godine izvjesni gospodin Zilhad Forić iz Sarajeva pokreće postupak za proglašenje Muharem-efendijine džamije u općini Fojnica nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine kod Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. U predmetu se navodi da je nakon toga, 21. aprila 2016. godine, Komisija zaprimila zahtjev Zilhada Forića za povlačenje peticije za proglašenje Muharem-efendijine džamije nacionalnim spomenikom BiH, te Komisija 20. juna 2016. godine donosi Zaključak o obustavljanju postupka za navedeno dobro. Obavijest je dostavljena Zilhadu Foriću, kao i Medžlisu Islamske zajednice Fojnica, načelniku Općine Fojnica, organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja (na uvid), Zavodu za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta i Arhivu BiH.

Dokument 5, broj 05-04-1-1110-1/16., datum: 23. mart 2016. godine:

23. marta 2016. godine Rijaset IZ u BiH, Uprava za pravne i administrativne poslove šalje Medžlisu IZ Fojnica zahtjev za dostavljanje idejnog projekta. U Zahtjevu se navodi da uz zahtjev za saglasnost za izgradnju džamije u džematu Gornja Mahala nije dostavljen idejni projekt buduće džamije, koji je uvjet za dobijanje saglasnosti, te da se idejni projekt što prije dostavi.

Dokument 6, broj 110/16, datum: 11. april 2016. godine:

11. aprila 2016. godine Abdulah ef. Šemić, imam džamije Gornja Mahala, i Mustafa Kučuk, predstavnik džematskog odbora džemata Gornja Mahala, upućuju molbu Medžlisu IZ Fojnica za izdavanje punomoći za zastupanje Medžlisa IZ Fojnica kada je u pitanju Muharem‑efendijina džamija, kako bi se, na obostrano zadovoljstvo, mogli brže rješavati svi tekući i budući problemi.

Dokument 7, broj 120/16, datum: 20. april 2016. godine:

Izvršni odbor Medžlisa IZ Fojnica je na svojoj 11. redovnoj sjednici, održanoj 15. aprila 2016. godine, razmatrajući molbu predstavnika džematskog odbora džemata Gornja Mahala, jednoglasno dao punomoć Abdulahu ef. Šemiću i Mustafi Kučuku da zastupaju Medžlis kod provođenja procedure rušenja i izgradnje džamije u džematu Gornja Mahala. Punomoć izdata 20. aprila 2016. godine.

Dokument 8, broj 05-04-1-1110-1/16., datum: 6. maj 2016. godine:

6. maja 2016. godine Rijaset IZ u BiH, Uprava za pravne i administrativne poslove daje stručno mišljenje u vezi s izgradnjom džamije u džematu Gornja Mahala, Medžlisa IZ Fojnica, u kojem se navodi da je prema evidenciji Uprave za pravne i administrativne poslove Muharem‑efendijina džamija 1982. godine temeljito obnovljena, a tokom jula i novembra mjeseca 1993. godine neznatno oštećena, te da su neposredno nakon agresije (1992–1995) oštećenja stakla i fasade na odgovarajući način sanirana. U stručnom mišljenju također se navodi da je, uvažavajući potrebu džemata za većim objektom kao i činjenicu da je postojeća džamija izgrađena 1682. godine, da egzistira gotovo 350 godina, potrebno organizirati sastanak između predstavnika džematskog odbora, Medžlisa IZ Fojnica i službenika stručnog Odjela nadležne Uprave, izaći na lice mjesta i što podrobnije sa svih aspekata razmotriti postojeću situaciju, a sve s ciljem da se zajednički dođe do kvalitetnog i hairli rješenja.

Dokument 9, broj 05-04-1-1110-2/16., datum: 12. juli 2016. godine:

12. jula 2016. godine Rijaset IZ u BiH, Uprava za pravne i administrativne poslove daje mišljenje u vezi s rušenjem džamije u džematu Gornja Mahala, u kojem stoji da su dana 10. juna 2016. godine predstavnici Rijaseta IZ obišli lokaciju, izvršili uvid u stanje objekta (džamije) i održali radni sastanak sa džematskim odborom na čelu s imamom džamije Abdulahom ef. Šemićem. Sastanku su prisustvovali i glavni imam Medžlisa IZ Fojnica Edin ef. Rojo, kao i projektant novog džamijskog objekta inž. Mustafa Kučuk sa svojim pomoćnikom. Na ovom sastanku imam džamije Abdulah ef. Šemić obrazložio je razloge i namjeru rušenja stare džamije, te pogodnosti koje bi novi objekt pružio, prema čemu je dat projektni zadatak i zatraženo mišljenje nadležnih. Stručnim uvidom u stanje objekta i obrazloženju imama džamije predstavnici Rijaseta sačinili su izvještaj s prijedlogom temeljite adaptacije izvorne gradnje i mogućnosti dogradnje potrebnih sadržaja datih u projektu. Stručno osoblje Rijaseta ovim predlaže da se provede projektiranje adaptacije džamije, kojim bi se uz kvalitetno izvođenje radova i stručni nadzor postigao željeni cilj. U tom će pravcu stručno osoblje Rijaseta Medžlisu IZ Fojnica i džematskom odboru predmetne džamije pružiti potrebnu podršku.