Od alata, osim specijalnog tanjira, za ispiranje zlata potrebni su lopata, krampa, sito, povećalo i gumene čizme. Našli smo da se cijena alata za ispiranje zlata nudi na bosanskohercegovačkim stranicama na internetu po cijeni od 150 KM
 i da iskopavaju i prerađuju zlato za Rimsko carstvo. Ovaj je podatak evidentiran u epitomama (izvod, pregled) koje je pisao Annaeus Florus.</p>
<p>“Treba napomenuti da je ovo područje za vrijeme vladavine Rimskog carstva pripadalo provinciji Dalmaciji sa sjedištem u Saloni, kao i to da niti jedna dalmatinska rijeka nije bila zlatonosna niti je u Dalmaciji ikada bilo zlatne rude. Tako ovi podaci ukazuju da se radi o rudnicima zlata u Fojnici”, priča Zečević.</p>
<p>Poslije propasti Rimskog carstva nastaje period od nekoliko stoljeća kada ne postoje nikakvi podaci o aktivnostima u vezi prerade zlata, što nikako ne isključuje mogućnost prerade zlatne rude od lokalnog stanovništva. “Tek od pojave prvih bosanski banova, a posebno za vrijeme bosanskih kraljeva, imamo značajne aktivnosti s ispiranjem zlata. Bosanski kraljevi u to su vrijeme najčešće davali fojničke rudnike pod koncesiju Dubrovčanima, koji su opet doveli tada cijenjene i poznate rudarske majstore. To je razlog zašto je jedna od značajnih dubrovačkih kolonija bila u Fojnici”, kaže Zečević.</p>
<p>Nakon pada Bosne pod tursku vlast, aktivnosti oko proizvodnje zlata smanjuju se drastično, da bi okupacijom Austro-Ugarske počela industrijska proizvodnja zlata na području današnjeg sela Bakovići. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije posljednji su Englezi imali koncesiju za preradu zlata koja je prekinuta početkom Drugog svjetskog rata, i od tada nikada više nije obnovljena.</p>
<p>“Kroz sve ovo vrijeme bilo je uvijek ljudi koji su ispirali zlato u rijeci Fojnici i u njenim manjim ili većim pritokama. Neke je hvatala i ‘zlatna groznica’ misleći da se mogu obogatiti. Na osnovu ovih svih činjenica, ovdašnja turistička agencija imala je aranžman ispiranja zlata, a povremeno je organizirala demonstraciju ispiranja”, kaže Zečević.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Kojoj je naciji pripadao Mehmed-paša SokolovićSljedeći članak
Pozadina skandalozne revizije nastavnih planova i programa
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.