Mi projiciramo da će globalni rast zabilježiti negativnu stopu u 2020. Ustvari, predviđamo najveći ekonomski pad još od 'Velike depresije'. Tržišta u razvoju kao i zemlje s niskim nivoom prihoda izložene su visokom riziku. Mnoge ove zemlje imaju slabe zdravstvene sisteme i malo sredstava na raspolaganju, što ih čini u opasnoj mjeri izloženim šokovima ponude i potražnje kao i više ograničenim finansijskim uvjetima”
Uspjeh vojne industrije u narednim godinama garantira i razvoj novih proizvoda, među kojima su samohodna haubica, koja je već u fazi testiranja i čiji bi prototip trebao biti završen do kraja ove godine, te razvoj prve bosanskohercegovačke puške koji bi također trebao biti završen u ovoj godini
Izjava Hase Pekušića, vlasnika “HP Investing” d. o. o. Mostar povodom održavanja lokalnih izbora u Mostaru
 u iznosu od 330 miliona eura neće biti ništa. Pismo namjere nisu bili potpisali članovi HDZ-a, ministri finansija entiteta i države, tražeći da o raspodjeli novca od kredita učestvuju i kantoni. Tokom vikenda problem je riješen na sastanku lidera stranaka na vlasti Bakira Izetbegovića (SDA), Milorada Dodika (SNSD) i Dragana Čovića (HDZ) s predstavnicima EU u BiH i MMF-a.</p>
<p>Nakon toga, održana je i sjednica Fiskalnog vijeća, na kojoj je usaglašeno pismo namjere s Međunarodnim monetarnim fondom, čime je Bosna i Hercegovina i zvanično zatražila finansijsku pomoć MMF-a. Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell kaže da je raspodjela dogovorena na način da 37,5 posto kredita dobije Republika Srpska, 61,5 posto Federacija BiH i 1 posto Brčko distrikt.</p>
<p>U intervjuu za <em>Stav</em> rezidentni predstavnik MMF-a, Andrew Jewell, govori o finansijskoj podršci država pogođenim krizom i crnim prognozama za svjetsku ekonomiju, ali i ekonomije svake pojedinačne zemlje.</p>
<p><strong>STAV: Pismo namjere koje su bh. vlasti poslale MMF-u odnosi se na finansijsku podršku iz MMF-ovog instrumenta brzog finansiranja. Možete li objasniti šta se pod tim podrazumijeva, kakvi su uvjeti za BiH?</strong></p>
<p><strong>JEWELL:</strong> Instrument za brzo finansiranje (RFI) ne uključuje nikakve uvjete, što znači da ne tražimo od vlasti da provedu reforme prije nego im doznačimo sredstva.</p>
<p><strong>STAV: Da li je jedan od uvjeta MMF-a za finansijsku podršku BiH očuvanje Valutnog odbora, s obzirom na to da se u ovakvim krizama često poziva na odustajanje od toga?</strong></p>
<p><strong>JEWELL:</strong> Kao što sam ranije naveo u saopćenju za medije, Međunarodni monetarni fond neće pružiti bilo kakvu finansijsku pomoć Bosni i Hercegovini u okviru RFI ukoliko se kompromitira aranžman Valutnog odbora.</p>
<p><strong>STAV: Neke od ideja za ublažavanje krize bile su između ostalog i dogovor s MMF-om o moratoriju na otplatu postojećih kreditnih obaveza prema ovoj instituciji. Da li to postoji kao opcija, da li je uopće moguće?</strong></p>
<p><strong>JEWELL:</strong> MMF ne može ponuditi Bosni i Hercegovini moratorij ili otpis obaveza koje dopsijevaju na naplatu. Ova politika odnosi se na sve zemlje članice. Međutim, mi smo spremni da pružimo nova finansijska sredstva Bosni i Hercegovini u okviru RFI i aranžmana koji će naslijediti EFF, a koji ističe u septembru 2020. (EFF – Extended Fund Facility, prošireni aranžman odobren je 2016. godine u iznosu od 550 miliona eura, op. a.)</p>
<p><strong>STAV: Kakva je trenutno potražnja za kreditima MMF-a? Ima li MMF kapacitet da udovolji ovako velikom broju zahtjeva za finansijsku podršku istovremeno?</strong></p>
<p><strong>JEWELL:</strong> Više od 90 zemalja zatražilo je hitnu pomoć MMF-a, što se nikad ranije nije desilo. Izvršni odbor prošle je sedmice donio odluku da udvostruči pristup hitnim sredstvima MMF-a, što će omogućiti da izađemo u susret očekivanom finansijskom zahtjevu od oko 100 milijardi američkih dolara.</p>
<p><strong>STAV: MMF inače radi projekcije ekonomskih kretanja, one koje smo imali do prije mjesec‑dva više ne važe, kakve su aktuelne projekcije za svjetsku ekonomiju, ali i za ekonomiju BiH?</strong></p>
<p><strong>JEWELL:</strong> Mi projiciramo da će globalni rast zabilježiti negativnu stopu u 2020. Ustvari, predviđamo najveći ekonomski pad još od “Velike depresije”. Vodeći ekonomista MMF-a Gita Gopinath govorila je o najnovijim projekcijama za globalnu ekonomiju 14. aprila u kontekstu proljetnih sastanaka MMF-a i Svjetske banke. Što se tiče Bosne i Hercegovine, naše projekcije ćemo objaviti pošto Izvršni odbor odobri RFI. Ono što vam mogu reći sada jeste da očekujemo oštar pad BDP-a, povećanje deficita tekućeg računa te promjenu fiskalnog bilansa iz skromnog suficita u značajan deficit.</p>
<p><strong>STAV: Ako se složimo oko toga da je sumorna perspektiva svjetske ekonomije u narednom periodu, jesu li male ekonomije, oslonjene na razvijena tržišta, kao što je bh. ekonomija, ranjivije u ovoj krizi? Hoće li kriza teže pogoditi ovakve zemlje?</strong></p>
<p><strong>JEWELL:</strong> Tržišta u razvoju kao i zemlje s niskim nivoom prihoda izložene su visokom riziku. Mnoge ove zemlje imaju slabe zdravstvene sisteme i malo sredstava na raspolaganju, što ih čini u opasnoj mjeri izloženim šokovima ponude i potražnje kao i više ograničenim finansijskim uvjetima. BiH je u prednosti ovdje jer ima na raspolaganju određeni fiskalni prostor i jer je uspjela osnažiti svoj bankarski sistem. Aranžman Valutnog odbora također je ključni instrument jer doprinosi finansijskoj stabilnosti i povjerenju u valutu.</p>
<p><strong>STAV: S obzirom na to da je privreda dobrim dijelom doslovno zaustavljena, smatrate li da je to prilika za određene promjene koje je sada mnogo jednostavnije napraviti i tako se pripremiti za novi start? Kakve promjene smatrate neophodnim u pogledu bh. ekonomije?</strong></p>
<p><strong>JEWELL:</strong> Prvi prioritet jeste osigurati zdravlje i sigurnost građana. To znači da se više treba trošiti na testiranje i medicinsku opremu, plaćanje doktora i medicinskih sestara te na to da se osigura da bolnice i klinike mogu funkcionirati. Također, od ključne je važnosti da se podrže radnici i firme koji su pogođeni krizom. Mnogo je mjera o kojima se može razmisliti, uključujući subvencioniranje plaća, podrška zavodima za zapošljavanje, moratoriji na kredite, garancije za kredite i odgoda plaćanja poreza. Kada se ova pandemija smanji i mnoge restrikcije olabave, oni koji donose politike trebat će razmisliti o mjerama koje će podići potražnju.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
