“Blagajska tekija je kroz svoju historiju doprinijela razvoju duhovnog i kulturnog identiteta muslimana u Bosni i Hercegovini. U Putopisu Evlije Čelebije zapisano je da je mostarski muftija podigao tekiju halvetijskog reda u kojoj su derviši vodili naučne i prijateljske diskusije i na taj način doprinosili njenoj ulozi koja se održala do danas. Na tragu navedenog, muslimani u BiH morali bi podići nivo njene uloge u cilju potpune izgradnje i afirmacije kulturnog i vjerskog identiteta”

Piše: Nermin BISE

Fotografije: Agencija “Anadolija”

U nizu hercegovačkih bisera sjajem svoje čiste bjeline posebno mjesto zauzima tekija u Blagaju. Čak i njen odraz u smaragdnom zelenilu izvora hladne rijeke Bune privlači mnoštvo ljudi iz svih krajeva svijeta, željnih da ljepotom i uzvišenim mirom napajaju svoje oči i dušu. Posebno su ovi osjećaji izraženi početkom mjeseca maja, kada se na ovom prelijepom i bajkovitom mjestu održava tradicionalna vjerska manifestacija “Dani mevluda i zikra”.

Tako je bilo i ove godine kada se podno starog grada hercega Stjepana slilo na desetine hiljada hodočasnika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i iz mnogih zemalja Evrope i svijeta. Dovište u Blagaju, na vrelu rijeke Bune, drugo je po veličini okupljalište muslimana u Bosni i Hercegovini, iza dovišta na Ajvatovici. Ovogodišnje okupljanje muslimana na dovištu u Blagaju došlo je u praskozorje najsvetijeg muslimanskog mjeseca ramazana. Prema raspoloženju i osmijesima na licima posjetilaca, može se lahko zaključiti da je ovo ponajbolje mjesto na kojem se mogu obaviti pripreme pred ulazak u mjesec ramazan.

Smještena u podnožju ogromne kamene litice, blagajska je tekija fascinantna. Eho koji odzvanja između kamenih zidina i odbija se u tok rijeke Bune nešto je što je teško riječima opisati. To se jednostavno mora doživjeti. Tekbiri i ezan, učenje imama i derviša tako se na samo bogomdan način uklapaju u ovaj nevjerovatni ambijent i okolinu koju je Stvoritelj ostavio da kao takva bude napajalište za duhovnom žeđi ljudi koji svake prve ili druge subote u maju pohode Blagaj. Utemeljena na tradiciji i običaju okupljanja bosanskohercegovačkih muslimana, manifestacija “Dani mevluda i zikra” jedna je od najstarijih i najmasovnijih na ovim područjima i šire.

Zikr koji se održava u Blagaju svake godine u maju mjesecu s vjerskog aspekta jedan je od ibadeta u kojem se veliča Njegovo savršenstvo. Uzvišeni Stvoritelj rekao je: “Sjetite se vi mene i sjetit ću se ja vas.” Stoga se upravo ovakvim manifestacijama daje akcent na potrebu da čovjek nađe svoj mir, ali da se pritom vjernici zbližavaju radi izgradnje jake i složne zajednice.

Tekija u Blagaju predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog osmanskog doba u BiH. Na tom mjestu derviši do današnjeg dana slave Allaha, dž. š., učenjem zikra. Sami izvor rijeke Bune, koji blagajskoj tekiji daje poseban pečat, jedan je od najvećih i najljepših izvora u Evropi. Predaja govori da se na tom mjestu nalazila i hiža Crkve bosanske, a kroz kontinuitet vjere na ovim prostorima, iznad izvora sazidana je tekija koja je izgrađena za potrebe derviša i njihovog okupljanja te je služila kao konačište za putnike dobronamjernike. Tekija na Buni smatra se jednim od najtajanstvenijih mjesta u BiH, ne samo zbog derviških bratstava, asketizma i islamske duhovnosti nego i predaje da se upravo u tekiji nalazi mezar znamenitog Sari Saltuka.

Za Armina Čustu iz Bugojna, koji je česti posjetilac manifestacije “Dani mevluda i zikra”, tekija u Blagaju predstavlja jednu od najznačajnijih vjerskih i kulturnih institucija.

“Blagajska tekija je kroz svoju historiju doprinijela razvoju duhovnog i kulturnog identiteta muslimana u Bosni i Hercegovini. U Putopisu Evlije Čelebije zapisano je da je mostarski muftija podigao tekiju halvetijskog reda u kojoj su derviši vodili naučne i prijateljske diskusije i na taj način doprinosili njenoj ulozi koja se održala do danas. Na tragu navedenog, muslimani u BiH morali bi podići nivo njene uloge u cilju potpune izgradnje i afirmacije kulturnog i vjerskog identiteta”, smatra Čusto, čiji su preci iz Blagaja.

Manifestacija “Dani mevluda i zikra” i ove godine održana je pod pokroviteljstvom reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, koji je imao svog izaslanika u Blagaju. Od brojnih poruka upućenih u subotu na vrelu Bune vrijedilo bi naglasiti onu koju je uputio muftija hercegovački Salem ef. Dedović, koji je istakao kako se ljudi trebaju okrenuti sebi i ne gubiti nadu.

“U ovom vremenu, vremenu brojnih pritisaka na naš narod i našu zemlju, moramo se okrenuti sebi ne očekujući da neko drugi završi našu zadaću. Nad nama je stigma da mi kočimo procese u ovoj zemlji, ali mi to ne radimo. U ovoj zemlji procese koče oni koji su devedesetih godina željeli rasparčati ovu zemlju i radili joj o glavi”, rekao je muftija hercegovački Salem ef. Dedović.

Osim po vjerskom značaju, Blagaj sa svojom tekijom i manifestacijom jeste i odlična turistička atrakcija i destinacija koju pohodi veliki broj stranih turista. Njih smo vidjeli i u subotu, a prednjačili su turisti iz Turske, ali i drugih evropskih zemalja. Nije veliki problem uočiti njihovu opčinjenost i fascinaciju ovim mjestom. Pred posjetiocima je bila bogata gastronomska ponuda, atraktivne lokacije ugostiteljskih objekata i restorana uz rijeku Bunu, što je upotpunilo uživanje svih onih koji su ove godine hodočastili dovište na vrelu Bune u Blagaju.