fbpx

“U kantonu u čijem Ustavu stoji ‘bošnjački jezik’, u kojem se u većini škola bosanski jezik ne može odabrati kao maternji, a unutar opće klime kontinuiranog negiranja bosanskog jezika i kompletnog bošnjačkog identiteta, mišljenja sam da Odsjek za bosanski jezik mora opstati po svaku cijenu i bez obzira na broj upisanih studenata. Mi više ne možemo očekivati grupe od dvadeset i više kandidata, kao što je to bilo nekada, ali moramo prihvatiti svakog studenta i maksimalno mu se posvetiti”

Lekcije o novinarstvu sa stranica najgoreg medijskog cunamija koji je ikada poplavio ovu državu drži osoba koja je, u vrijeme dok je s Damirom Kaletovićem upravljala Informativnim programom FTV, dopustila da mu tadašnji predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija “apsolutno, apsolutno” pred kamerama diktira sadržaj i uređuje Dnevnik u 19.30.

Ko dugo živi, zapamti koješta. Kako je poznavao Bojanu. I mnoge djevojke s imenima rijeka. Jedna lijepa djevojka iz moje mladosti zvala se Volga. A bilo je i zaista nakaradnih imena koje ništa nije moglo niti osvijetliti, niti učiniti lijepim. Neka taj spisak ostane za posebnu zbirku

Na Općinskom sudu u Sarajevu traje postupak između obrazovnih institucija “Richmond Park Education” Sarajevo, nekadašnjih “Global Education”, javnosti poznatiji po svom prvom nazivu “Bosna Sema” obrazovne institucije, i jedne od banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini. Ove obrazovne institucije javnosti su poznate i prema dosadašnjem pisanju da su povezane s terorističkom organizacijom FETÖ, na čijem je čelu Fethullah Gülen, a pod čijim je vodstvom izvršen pokušaj državnog udara u Turskoj.

Džamija je izgrađena po nacrtu arhitekte M. Davida još 1898. godine i imala je unutrašnje dimenzije 7 x 8 metara s dodatkom hajata. Na tim se nacrtima ne vidi skica munare, premda je uz nju izgrađena četvrtasta munara visoka 12 metara. Svečano je otvorena 13. novembra 1903. godine. Nije poznato da je postojala pisana vakufnama Mujage Komadine, pa se s pravom džamija ne naziva njegovim imenom već džamijom u Gornjoj Drežnici

Nakon dan-dva, oh, kakvog li iznenađenja, Vlaisavljevićka je, naravno, izbrisala čitav svoj post i objavila drugi u kojem lamentira, vjerovali ili ne, nad govorom mržnje koji se sručio na nju samo zato što ima drugačije mišljenje i što “govori u ime pravde i zaštite obespravljenih”.

Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine.

Putem medija, u sredinama međunarodne zajednice i šire u javnosti, srpska politika će i dalje širiti neistine protiv Džaferovića, a prikrivati istinu o njegovom predratnom, ratnom i poratnom zalaganju za demokratske općeljudske vrijednosti u interesu ljudi raznih nacija i vjera u BiH.