: “Žestoko se odupro namjeri da se 521. brdska brigada potčini Abdićevoj izdajničkoj tvorevini, čime je svoj život itekako doveo u opasnost. Došli su mu Fikretovi komandanti, a među njima i Izet Latić. Pokušali su ga uvjeriti da se stavi na raspolaganje Autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna, a kada je on to odlučno odbio, tražili su da odstupi s dužnosti kako bi oni preuzeli komandu”
“Mi smo dobar narod, Kladušani su dobar narod, posebno merhametli, dobre komšije, gostoljubivi ljudi, mi jesmo Krajišnici, na granici odrasli, mi ne možemo biti mehki. Evo, mi imamo dvije sevdalinke koje govore o Velikoj Kladuši, a na stotine epskih pjesama. Znate, ljudima koji odrastu na granici ne treba mnogo da shvate kuda treba ići. Ovo je velika prilika za Veliku Kladušu i nadam se da će građani odgovorno pristupiti tome”, kaže Bisenija
Probosanske stranke se opredijelile da podrže nezavisnog kandidata za načelnika Jasmina Hušića, a onda je Konaković na Facebooku za Hušića napisao kako je bio “savjetnik Ade Mulalića, desne ruke zločinca Fikreta Abdića”.
Član Predsjedništva Stranke Demokratske Akcije Haris Zahiragić je ovih dana, u okviru predizborne kampanje za predstojeće lokalne izbore, posjetio općine Velika Kladuša, Bosanski Petrovac i Jajce te tom prilikom prenio i neka zanimljiva zapažanja na svom Facebook profilu. Njegov status prenosimo u cjelosti.
Ja živim u Velikoj Kladuši s porodicom, nemam dvojno državljanstvo i sigurno sam zainteresiran da stanje u Velikoj Kladuši bude bolje, jer svi navedeni problemi odražavaju se i na moj život. I mene i moju porodicu brinu migranti – jer nam je ugrožena sigurnost, brine odlazak mladih – jer će sutra i moje dijete poželjeti da ode, brine nezaposlenost – jer i moji članovi porodice nisu zaposleni i ja imam kredite itd. Zbog navedenog, kao i zbog brojnih projekata i strateških ciljeva koje ću ponuditi građanima Velike Kladuše i koje realno mogu realizirati, siguran sam da vrijedi za mene glasati
Na desetine je sličnih vijesti o ovakvom postupanju prema migrantima objavljeno u ovdašnjim medijima, ali tek je nakon pisanja Guardiana zabilježena žustra reakcija hrvatske policije. Tamošnje je Ministarstvo unutarnjih poslova odbacilo svaku pomisao da su policajci iz te zemlje uhapšenim migrantima šarali sprejem križeve po glavi i takvo su izvještavanje nazvali tendencioznim i senzacionalističkim, dodavši kako je “posebno apsurdno što se takve optužbe imputiraju policijskim službenicima države koja ima izrazito dobre i prijateljske odnose s Islamskom zajednicom”, te da “posebice zabrinjava i zaslužuje najoštriju osudu što je ovakav članak, koji očito potiče na vjersku netrpeljivost, plasiran u javnost tijekom mjeseca ramazana”
Veliki uteg bržem razvoju naselja u socijalističkom periodu mogao bi se dovesti u vezu sa sudjelovanjem nekolicine Todorovljana u pripremama i izvođenju Cazinske bune 1950. godine. Nešto kasnije, naselje je dobilo još tri područne škole, ambulantu, te novi objekt osnovne škole. Iz društvene zadruge koja je osnovana u Todorovu kasnije je izrasla poznata velikokladuška firma “Agrokomerc”, za vrijeme čijeg je procvata u Todorovu izgrađeno nekoliko fabrika za uzgoj brojlera i kunića
Valjalo mi je spasiti porodicu, sačuvati vlastitu glavu te zadržati što više komšija i saboraca da se ne povuku s jedinicama tzv. Narodne odbrane. Onima koji su željeli ostati upućivane su razne prijetnje. Meni je poznanik došao reći da bježim jer me planiraju ubiti i kuću mi zapaliti. Valjda im je neko javio da zaustavljam vojnike i odvraćam ih od odlaska. Svojim ukućanima sam rekao da ostanu kod kuće, a ja sam otišao iskopati rov u šumi iznad kuće. Uzeo sam dvije puške i otišao u šumu, gdje sam ostao dok opasnost nije prošla. Samo je supruga znala gdje sam”
U vrijeme njegovog odrastanja na području zaseoka Lučka i naselja Pećigrad nije bilo muzičke škole, te je Munib prve muzičke korake morao sam naučiti. Iako nije muzički obrazovan, talentu koji ima pozavidjeli bi i neki veliki umjetnici. Kaže da je za sviranje na šargiji i pjevanje uz nju najbitnije imati veliku ljubav i osjećaj za muziku. Sa žaljenjem konstatira da je interesiranje za ovaj instrument vrlo slabo, te da se zbog toga plaši da šargija nestane iz upotrebe
U blizini kugli i lokalno je izletište, posebno atraktivno u proljetnim danima kada tuda teče snažan potok. Na udaljenosti od stotinjak metara jeste i jedan lijep vodopad. U Planinarskom društvu “Velika Kladuša” nadaju se da će lokalitet na kojem su ove kugle pronađene jednog dana postati zaštićeno područje s odlikama spomenika prirode. Svjesni su da bi tek tada sve moglo postati turističkom atrakcijom kako Velike Kladuše, tako i cijele Krajine
