NOVI STAV: Živi su…
Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, devetog jula, širom Bosne i Hercegovine.
Kako je i zašto osuđen Mustafa Busuladžić
Mustafa Busuladžić jedna je od prvih i vjerovatno najtragičnija žrtva uspostave novog režima među vjerskom inteligencijom. Njegov slučaj postat će urnek ponašanja spram društveno angažiranih vjernika tokom cijelog tog perioda. U ovim suđenjima optuženi nisu uživali presumpciju nevinosti, tj. pretpostavku da je neko nevin dok se na objektivnom sudu ne dokaže suprotno. Također, teret dokazivanja nije bio na tužitelju već na optuženom. Optuženi nisu imali nikakve pravne zaštite, pravnog zastupnika ili prava na žalbu. K tome, organizirana je snažna medijska kampanja koja je trebala dijabolizirati optužene i stvoriti pretekst za drakonske kazne koje su se izricale i za najsitnija djela. Najtragičnije je što su ovakve presude postajale zvanična istina
NOVI STAV: Ulica Žrtava komunizma
Novo izdanje magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 25. juna širom Bosne i Hercegovine.
Ljiljani i partizani skoro izjednačeni
Antifašistički pokret u sarajevskim ulicama zastupljen je sa 79 osoba, a po borcima iz posljednjeg rata nazvano ih je 77. U imenima svih ulica danas je 27 narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata i 54 dobitnika priznanja Zlatni ljiljan iz vremena Agresije
IDEJNI KREATOR GENOCIDA: Posao je završio 17. jula, pobio je sve koje je zarobila VRS
Na današnji dan 2010. godine Haški tribunal proglasio je oficire Vojske Republike Srpske, Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu, krivim za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i osudio ih na kaznu doživotnog zatvora. Drago Nikolić osuđen je na 35 godina, Ljubomir Borovčanin na 17, Radivoje Miletić na 19, Milan Gvero na pet, a Vinko Pandurević na 13 godina zatvora. Beara je rođen 1939. godine u Sarajevu. U maju 1992. godine imenovan je za načelnika sigurnosti Glavnog štaba Vojske RS a i bio je smatran za jednog od najbližih saradnika Ratka Mladića. Stav donosi dijelove dokumentarnog romana Ivice Đikića Beara, koji je, na temelju izvornih dokumenata sa suđenja ratnim zločincima u Hagu, rekonstruirao kako je kapetan bojnog broda JNA Ljubiša Beara postao glavni organizator genocida u Srebrenici
Enver Čolaković, živ ukopan
Zašto se ovaj bilingvalni i polivalentni pisac (prozaist, pjesnik, esejist, dramski pisac i prevodilac) osjećao odbačenim i zapostavljenim iako je nagrađivan i od nezavisnih intelektualaca hvaljen, ali i od kritike visoko pozicioniran, pa nepravedno inkriminiran, a potom i rehabilitiran tek toliko da bude prešutno hvaljen? Takva ga sudbina prati i u naše doba, koje, izgleda, nije imuno od izvantekstovnih aditiva prošlosti koji nas izjedaju i truju
17. maj, dan kada je spaljen Orijentalni institut
Tih prvih ratnih dana i sedmica Oslobođenje nije zabilježilo niti retka o učinjenom knjigocidu. Ono što očekujemo da ćemo naći na naslovnoj stranici iz tog vremena, nema ni u tragovima, ni u vijestima. Danas zvanično niko od svjedoka tog zločina nema odgovor zašto u arhivama postoje tek jedan televizijski snimak i fotografije Milomira Kovačevića Strašnog. Institut je stradao tri mjeseca prije Vijećnice
Selim Bešlagić i Meša Bajrić o 15. maju 1992. godine
Čelni ljudi odbrane Tuzle još čekaju da se Tužilaštvo BiH izjasni o događajima 15. maja 1992. godine na Brčanskoj Malti. Ilija Jurišić oslobođen je na sudu u Beogradu, Bešlagić i Bajrić iz Federacije BiH ne smiju izaći jer se njihova imena dovode u vezu s navodnim zločinima, oni tvrde da su godinama taoci gluposti, politikantstva i licemjerja
DRUGI MAJ 1992. U SARAJEVU
Na tranzitu iznad Sarajeva tog dana našao se agresorski tenk koji se pokušao probiti u centar grada. Nekoliko branilaca ga je zapalilo molotovljevim koktelom. Pripadnici JNA povukli su se prema Lukavici. U noći s 2. na 3. maj grupa Dževada Topića shvatila je da su se Šuputovi specijalci (Niški specijalci) zabarikadirali u zgradi kod BKC-a. Predali su se iza podneva 3. maja.
Prvi maj, birvaktile
Protesti, okupljanja, sindikalna borba, marširanja... Za razliku od zapadnih zemalja, gdje su radnici marširanjem i okupljanjima upozoravali na svoja prava, u proteklih 70 godina to nikada nije bila slika prvomajskog praznika u nekadašnjoj Jugoslaviji. Parade vojske i radnika, slobodni dani na izletištima i na moru bile su aktivnosti radničke klase sve do danas. Podsjećamo na članak koji smo objavili u Stavu nakon što smo u Historijskom arhivu pregledali prvomajska izdanja sarajevskog Oslobođenja iz kojeg smo donijeli dijelove najvažnijih tekstova objavljenih tih godina
Strana 4 od 75