NOVI STAV: Kamen temeljac
Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 24. septembra, širom Bosne i Hercegovine.
Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 24. septembra, širom Bosne i Hercegovine.
Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 17. septembra širom Bosne i Hercegovine.
Središnja tema ovog 288. broja Stava jesu posljedice rezultata izbora u Crnoj Gori na regiju i ostatak Evrope.
Središnja tema ovog 287. broja Stava su posljednja dešavanja nakon izbora u Crnoj Gori.
Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 27, avgusta širom Bosne i Hercegovine
Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 20. avgusta, širom Bosne i Hercegovine.
S tunelima u funkciji odbrane susrećemo se od davnina. Bivali su važnim sredstvom u borbi protiv opsada u srednjem vijeku. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, kao i u Vijetnamskom ratu, tuneli također igraju važnu ulogu. Kopani su i u Berlinu u doba Hladnog rata, a koriste se i danas u pojasu Gaze. Ipak, Sarajevski tunel, od ideje i realizacije pa do funkcije, po mnogo je čemu jedinstven objekt ove vrste.
Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 23. jula, širom Bosne i Hercegovine.
Biti Bošnjak je aksiom, završen proces. Biti Bošnjak nije odrednica vjerske skupine. Hrvata i Srba ima i protestanata, i Jehovinih svjedoka, i budista, i hinduista svake fele, ali su i dalje Srbi i Hrvati. Ipak, katolici i pravoslavci čine više od 90 posto ta dva naroda i niko ne dovodi u pitanje to što vjersko obredoslovlje i kršćanski civilizacijski obrasci kreiraju dobar dio njihove kulture i identiteta općenito. Upravo zato niko ne bi smio biti zbunjen podvalom da su Bošnjaci nadiđeni jer su “etiketirani kao vjerska skupina”. Neko bi volio da je tako, jer vjerska skupina nije nacija i ne može biti politički faktor.
Književno djelo Hamida Dizdara zauzima važno mjesto u historiji bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, ali je u proteklih pedeset godina ostalo u hladu grandioznog književnog rada njegovog brata Mehmedalije Maka Dizdara. Jedna od najznačajnijih privatnih biblioteka u Bosni i Hercegovini, 1.131 bibliografska jedinica, ilegalno djelovanje u Drugom svjetskom ratu, samo su dijelovi mozaika koji tvore portret ove značajne ličnosti u našoj kulturnoj historiji