Glas obespravljenih ne čuje se ni unutar vlastitog naroda... O ugroženosti govore najviše oni koji su najmanje ugroženi. Tko se od vodećih hrvatskih predstavnika zauzima za povratak hrvatskih prognanina u Republiku Srpsku? Čujete li još za nekoga osim biskupa Komarice da govori o pravima Hrvata katolika u RS-u, o njihovu povratku? A biskup Komarica uopće nije predstavnik vlasti...
Nervozne reakcije upućuju da je Evropa, nakon prijedloga rezolucije Evropskog parlamenta, koji je pripremio vanjskopolitički odbor u kojemu se spominje i famozni princip federalizma, a koji se ovdje tumači kao podrška federalizaciji BiH, udijelila par šamara i ljevici i desnici u Hrvatskoj, pa se sada svi pomalo povlače i tvrdi se da se reklo što se nije reklo i da se nije reklo što se reklo i da unitarizmu skloni Bošnjaci, po običaju, krivo tumače… Niko ne želi hrvatsku federalnu jedinicu, tvrdi nam Čović, unatoč onome što su čule naše uši i vidjele naše oči
Rešid Hafizović, Stubovi islama i džihad, “Connectum”, Sarajevo, 2015. godine
Stav je proveo anketu ciljano razgovarajući s intelektualcima iz BiH, Srbije i Hrvatske, pitajući ih šta misle o reviziji presude
Američki ekspert David Scheffer dio je četveročlanog tima koji je sačinio zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde u predmetu BiH protiv Srbije. Scheffer je svojevremeno obnašao dužnost prvog ambasadora SAD-a za pitanja ratnih zločina, a na tu je poziciju, upravo zbog ratnih dešavanja u BiH, imenovan tokom drugog predsjedničkog mandata Billa Clintona. Scheffer je dobitnik brojnih nagrada i priznanja, a pored njega, dio bh. tima i ovaj će put biti holandski advokat Phon van den Biesen, koji je kao zamjenik glavnog zastupnika BiH zastupao i u prvom procesu protiv Srbije
Ovih dana BiH podnosi zahtjev za reviziju presude, te su učestale izjave bošnjačkih političara da to nije napad na Srbe, nego na rezultate djelovanja Miloševićevog režima. Ta vrsta logičnog argumenta očito nije zadovoljavajuća za srpske političare, pa je bilo interesantno istražiti kako sami Srbi gledaju na režim koji je i njima nanio velike patnje. Milošević je bio optužen za zločine u BiH koje su počinile srpske snage u razdoblju od 1992. do 1995. godine. Uz genocid, Milošević je bio optužen i za zločine protiv čovječnosti, uključivši progon i istrebljenje, teške povrede Ženevskih konvencija, te povrede ratnog prava i običaja. Miloševića se teretilo za sudjelovanje u “zajedničkom zločinačkom poduhvatu” čiji je cilj “prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba (...) s velikih područja Republike BiH”
Nakon današnje prekinute sjednice Predsjedništva Bakir Izetbegović je kazao da nije tačno da je bošnjačka politika pokrenula reviziju jer je revizija presude dio dugogodišnjeg procesa. Dodao je da se od bošnjačkih predstavnika očekivalo da se uključe u zaustavljanje pokretanja revizija na što Bošnjaci nisu pristali. Istakao je da su krizu izazvali oni koji su izvršili agresiju, počinili zločine, odlikovali zločine i nazivali studentske domove po njihovima imenima. Kako kaže, nije mu jasno kako neko može porediti današnju vlast Srbije sa režimom Slobodana Miloševića.
Vrlo važna sudska pitanja i pitanja koja pripadaju toj kategoriji instrumenata koji doprinose pomirenju uvek su zloupotrebljena i tumačena na način koji predstavlja njihovu politizaciju, počevši od rezolucije koja je bila predlagana u vezi sa žrtvama Srebrenice i do razumevanja ovog postupka revizije.
Dokle god postoji Republika Srpska ovakva kakva jeste, sa ovakvom ideologijom pravdanja i glorifikacije zločina i glorifikacije rata u kojem je nastala Republika Srpska, mi ne možemo govoriti da će bilo šta što je vezano za ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima, nesrbima, ili bilo šta što je vezano za političku odgovornost države Srbije i političku odgovornost Republike Srpske i njenih organa biti dočekano u nekom pomirljivom, katarzičnom tonu itd.
Pitanje interpretacije rata u Bosni devedesetih godina isto je jako problematično pošto Srbi na to gledaju kao oslobodilački rat Srba i stalno se optužuju Bošnjaci da su počeli rat. Vidite, ništa nije na svom mestu.
