fbpx

Devetog novembra navršava se 30 godina od pada Berlinskog zida. Za razliku od američkog 9.11, koji mnogi povezuju sa završetkom vladavine angloameričkog kapitalizma, za mnoge Evropljane 9.11. označava konačni kraj Hladnog rata. Obaranje zida vrlo brzo sa sobom je donijelo rušenje komunizma, kako nam zvanična priča veli. Trebao bi to biti datum koji se svake godine proslavlja kao konačno i trajno otvaranje puta ka planetarnom trijumfu slobode, globalno rasprostranjenoj ružičastoj budućnosti. Riječju: konačno samoispunjenje čovječanstva. Da li je to baš tako, za Stav analizira Anis Bajrektarević, dugogodišnji šef katedre i profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija u Beču, autor sedam knjiga na temu geopolitike i više od stotinu radova objavljenih u pedesetak zemalja svijeta i prevedenih na dvadesetak jezika

Legendarni moskovski napadač, jedan od ljudi koji su osnovali Spartak 1922. godine, nije se iznenadio kada su dva člana NKVD-a ušla u njegovu kuću da ga uhapse 21. marta 1942. godine. On je već nekoliko dana ranije znao da su on, njegova tri brata, koji su bili kapiteni reprezentacije SSSR-a, i nekoliko drugih igrača iz njegovog kluba pali u nemilost. Bili su svjesni da ih je sjena čistki opterećivala