fbpx
  • refik bulić
refik bulić
190DruštvoHistorija
HEROJ S KUR’ANOM U DŽEPU

Prije dvadeset pet godina, 25. oktobra 1993. godine, na Crnoriječkoj visoravni na području općine Ilijaš poginuo je heroj oslobodilačkog rata Nesib Malkić, komandant 210. viteške oslobodilačke brigade, koja će nakon toga nositi njegovo ime. S njim su poginuli i članovi Komande 210. brigade: načelnik Sead Paravlić, Nermin Fočaković, Nevres Šišić i Fikret Andelić. Tužno i bolno odjekivala je vijest leteći od usta do usta, od srca do srca, od grada do grada, usađujući se u duše onih koji su ih znali. A znali su ih svi na ratištima 2. korpusa, jer su oni stizali svugdje: od Zvornika do Doboja, od Brčkog do Olova, od Gradačca do Zavidovića. Ondje gdje su stizali donosili su sigurnost i vjeru u pobjedu

156DruštvoHistorija
Između hrvatske “Deklaracije” i srbijanskog “Predloga za razmišljanje”

Službena jezička politika u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata počela je 8. januara 1946. godine, kada je u Službenom listu objavljen Ustav Narodne Republike Bosne i Hercegovine, u kojem se na jezik odnose odredbe iz članova 14. i 114. U tom je ustavu ime službenog jezika bilo srpski ili hrvatski jezik. To je bio početak državne i republičke jezičke politike, koja će se poslije ispoljavati na različite načine, a vrlo često i odlukama Centralnog komiteta i različitih organa Saveza komunista BiH. Najveći broj aktivnosti Saveza komunista BiH koji su bili u vezi s jezičkom politikom proizlazili su iz “jezičkih” odnosa Srba i Hrvata izvan BiH, koji ni nakon Novosadskog dogovora nisu mogli biti odraz proklamiranog bratstva i jedinstva. Pokazuju to i dva dokumenta – Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Predlog za razmišljanje, čiji su odjeci uzdrmali i jezičku situaciju u BiH

HistorijaKultura
BOŠNJACI I NOVOSADSKI DOGOVOR

Na inicijativu redakcije Letopisa Matice srpske 8, 9. i 10. decembra 1954. godine održan je u Novom Sadu sastanak na kome su sudjelovali brojni hrvatski i srpski književnici, profesori i javni radnici. Na tom je sastanku postignut dogovor i doneseni su zaključci o zajedničkoj književnojezičkoj politici u četirima republikama bivše Jugoslavije – Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Dokument sa zaključcima sastanka iz Novog Sada danas se obično naziva Novosadskim dogovorom. Novosadski dogovor postignut je bez prisustva Bošnjaka

139Društvo
HLOPTA KAO RUGALICA BOSANSKOM JEZIKU

Upotreba glasa h predstavlja jednu od specifičnosti bosanskog jezika. Neke riječi s glasom h vrlo često služe kao povod za negativan stav prema normi bosanskog jezika. Takva je riječ hlopta, koju najčešće koriste oni koji žele ismijavati normu bosanskog jezika. Neki to rade iz neznanja, a drugi smišljeno kako bi omalovažavali normu bosanskog jezika ili i sam bosanski jezik. Ovo je dio priče o riječi hlopta, riječi koja se kao mahana, kao “rugalica” pripisuje bosanskom jeziku

Društvo
JE Lʼ “SARAJVO”, KAKO ŽUPAN KAŽE

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina bila je dio NDH. Zbog toga je i jezička politika u Bosni i Hercegovini u to vrijeme bila dio ukupne jezičke politike NDH, ali je imala i nekih svojih specifičnosti. Jedna od njih jeste i naredba velikog župana Omerovića “o nazivu sjedišta Velike župe Vrhbosna” od 23. juna 1941. godine, prema kojoj se “sjedište ove župe u govoru i pismu ima nazivati Sarajvo”, a ne Sarajevo.