U vrijeme održavanja Prvog svebošnjačkog sabora, Bošnjaci u Sandžaku su prolazili kroz različite torture i patnje, vršene od strane tadašnjeg državnog režima, rekla je predsjednica BNV Jasmina Curić
Ispred uprave Opće bolnice održan protest na kojem su građani od nadležnih zatražili odgovornost zbog velikog broja preminulih od COVID-19
Kolerina džamija u Potok Mahali bila je osrednjih razmjera. Završetkom izgradnje džamije 1911. godine i epidemija je kolere prestala. Smatrajući da je to uzrok prestanka epidemije, Pazarci su je nazivali i “mesdžid-hidajet” ili “bogomdana džamija”. Neki je jednostavno nazivaju “džamija u Potoku”. Tokom vremena je džamija došla u veoma loše i zapušteno stanje. Ova je džamija 1997. godine do temelja porušena i izgrađena velika i nova potkupolna džamija s visokim minaretom, koja nema nikakve sličnosti sa starim izgledom džamije. Kupola joj je pokrivena bakrom
- Uz prisustvo velikog broja mladih ljudi koji su se javili da pomognu u istovaru, kontigent pomoći je dočekan uz ovacije "Turska- Erdogan!" i kolonu automobila u kojima su građani nosili turske zastave
Nekada se bez telala i goča, nije mogao zamisliti sehur! RTV Novi Pazar, oživjela je tu tradiciju pa je u Novom Pazaru kao nekada, buđenje na sehur uz zvuke goča.
Premijer KS-a Mario Nenadić izjavio je kako, u vremenu kada svi vode borbu sa pandemijom, izazvanom koronavirusom, smatra da je obaveza pomoći Gradu Novi Pazar koji je u Republici Srbiji prepoznat kao jedno od žarišta koronavirusa
Iskender Čelebija bio je poslije sultana Sulejmana Veličanstvenog Zakonodavca (1520–1566) najbogatiji čovjek u Osmanskom carstvu, daleko bogatiji i od velikog vezira Ibrahim-paše Pargalije (1523–1536), s velikim autoritetom i utjecajem, što će na kraju izazvati veliku ljubomoru i sujetu kod spomenutog velikog vezira, zahvaljujući čijim će podmuklim i lažnim optužbama i spletkama Iskender Čelebija biti najprije smijenjen s dužnosti defterdara i zatvoren 4 mjeseca i 20 dana, a potom i obješen
Avdija Salković viši je bibliotekar Muzeja RAS u Novom Pazaru. Rodio se 1974. godine u Novom Pazaru. Osnovnu i srednju školu završava u rodnom mjestu, a studij kibernetike u Istanbulu. Nakon povratka u Novi Pazar upisuje studij turskog jezika i književnosti u Beogradu. Na Katedri za orijentalistiku završava i master studij, kao i doktorat na temu jezika koji je Peyami Safa, čuveni turski novinar, kolumnista i književnik, koristio u svojim romanima. Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća Salković počinje prevoditi knjige s turskog jezika. Do sada je preveo pedesetak naslova
Protekle dvije i po godine, otkako je Fuad Baćićanin direktor Muzeja RAS, pokrenuti su brojni projekti. Neki su već realizirani, neki su u toku... U decembru prošle godine pokrenut je projekt pod nazivom “Levhe”. Riječ je o izložbi levhi koja je postavljena u Muzeju, što se, prema riječima Baćićanina, pokazalo kao pravi potez jer je to bila najposjećenija izložba u historiji Muzeja
“Značaj ove zbirke ostat će dugo upamćen, mnogo duže od same nagrade, i mnogo duže nego što živi autor, i mnogo duže nego što publika koja živi u aktuelnom trenutku može to da uprati. Poezija Asmira Kujovića sasvim je avangardna za naš prostor, i to iz više razloga. Postoje različiti elementi koji su prepoznati u ovoj poeziji koji je ističu, a to je da ona bude korak ispred svog vremena. Prisutan je jezički izraz kojim se Kujović sve vrijeme igra. To je ta kaleidoskopska igra svjetlom, to je sistem raspršenog i razbijenog ogledala, to je sistem disperzivnog znanja, disperzivne pažnje, mega i hiperintertekstualne relacije prema različitim kulturalnim nanosima”
