Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke poznat je po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.
Branitelji Handkea kažu da je u toku kampanja kažnjavanja njihovog neslaganja "službene verzije" događaja na Balkanu. Njegovi kritičari odgovaraju da njegova sloboda izražavanja nije napadnuta, već laži koje nisu potkrijepljene činjenicama.
Nije, dakle, tačno da se Handkeovo književno djelo, po principu estetskih umjetničkih sloboda i kriterija, bitno razlikuje od njegovoga sramnoga javnog istupanja u odbrani zločina. Istina je posve drukčija. Jer i samo njegovo djelo, misao i zamisao toga djela počivaju zapravo na onim istim temeljima na kojima se bazira to njegovo javno djelovanje podrške zločinu i pljuvanja po žrtvama
Na mitingu će se zahtijevati oduzimanje Nobelove nagrade za književnost piscu kojeg u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu vide kao apologetu režima bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
Peter Handke je prije svega apologeta zločinaca. On je danas poznatiji više po negiranju zločina nego po velikim napisanim djelima. Njegova je odgovornost velika jer je jedna vrsta saučesnika. Handke je pjesnik i bard zločinaca
Promjene koje je izvršio u vrlo represivnoj zemlji jednako su impresivne. Polovina njegova kabineta je ženskog pola, ukinute su zabrane opozicijskih stranaka, hiljade političkih zatvorenika oslobođeno je, a visoki dužnosnici uhapšeni su zbog korupcije i kršenja ljudskih prava. To je još iznenađujuće s obzirom na to da ga je imenovao autokratski narodni Revolucionarni demokratski front.
Osamdesetih i devedesetih, pa sve do danas, Dylan je, umjesto da uspori tempo, ubrzavao. I što više stari, a glas mu postaje sve “poderaniji”, kao da piše bolje i raznovrsnije
