Bertolt Brecht, Kavkaski krug kredom, režija: Paolo Magelli, adaptacija teksta i dramaturgija: Željka Udovičić-Pleština, scenografija: Mirna Ler, kostimografija: Lejla Hodžić, muzika: Arturo Annecchino, dizajn svjetla: Moamer Šaković, Paolo Magelli, producenti: Izudin Bajrović, Ermin Sijamija, Nihad Kreševljaković, Dino Mustafić
Opera će opstati, sarajevska Opera opstat će jer ima kvalitet, ima ljude, publiku, ima talentirane generacije koje dolaze s Muzičke akademije u Sarajevu. Uz veće razumijevanje i podršku, napravit ćemo čuda, jer svi mi to u Narodnom pozorištu i želimo, i znamo, i možemo. A, naravno, uvijek može bolje i svi na sceni uvijek učimo, jer to je proces koji u ovom našem poslu nikada ne završava
U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Izdavači Edicije jesu “Simurg Media” / sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije. Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Voditelj naučno-istraživačkog projekta jeste Admir Mulaosmanović, a koordinatori Fahrudin Rizvanbegović i Adnan Žiško. Sponzor projekta je “BH Telecom”. Raskošan dizajn naslovnica, s motivima umjetnosti bosanskog srednjovjekovlja, potpisuje Emir Isović. Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine. Riječ je o već završenim knjigama: Kratka historija islama u BiH (Ismet Bušatlić) i Genocid nad Bošnjacima (Enis Omerović), te knjigama koje su u izradi: Kratka historija bošnjačke književnosti (Sanjin Kodrić), Historija Bošnjaka i Kratke historije Armije RBiH. Promociju u Narodnom pozorištu uživo je emitirana na Televiziji Sarajevo 23.9.2018 i među ostalim sadrži svečano obraćanja Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pod čijim je pokroviteljstvom projekt realiziran; Filipa Mursela Begovića, glavnog i odgovornog urednika Edicije i časopisa Stav; Admira Mulaosmanovića, dekana na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, te Adnana Žiške, koordinatora Edicije “Bošnjaci” i direktora Muzeja “Alija Izetbegović”.
Nizom manifestacija u Sarajevu jučer je obilježena 100. godišnjica rođenja Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika koji nas je napustio prije 46 godina. Centralni događaj - svečana akademija i muzički teatar "Mak Dizdar: prvih stotinu godina" autorice Belme Bešlić-Gal, pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića, upriličen je u večernjim satima u Narodnom pozorištu Sarajevo uz prisustvo brojnih zvanica. Sedmični časopis Stav za naše čitaoce donosi Izetbegovićevo obraćanje na svečanoj akademiji:
Nizom manifestacija u Sarajevu jučer je obilježena 100. godišnjica rođenja Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika koji nas je napustio prije 46 godina. Centralni događaj - svečana akademija i muzički teatar "Mak Dizdar: prvih stotinu godina" autorice Belme Bešlić-Gal, pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića, upriličen je u večernjim satima u Narodnom pozorištu Sarajevo uz prisustvo brojnih zvanica. Sedmični časopis Stav za naše čitaoce donosi obraćanje prof. dr. Sanjina Kodrića na svečanoj akademiji:
“Kao i svako scensko djelo s historijskom tematikom, bilo da je u pitanju opera ili drama, takva tematika u samom teatarskom činu doživljava svoje transfiguracije i uvijek više govori o vremenu u kojem nastaje, nego o vremenu u kojem se radnja dešava. Kada me prije dvije i po godine Asim Horozić s nekim ljudima iz Narodnog pozorišta u Sarajevu nazvao, kazali su mi da rade operu Zmaj od Bosne i da im treba režiser. Ja sam, naravno, odmah pristao“
