Dobrano smo se mi distancirali i od učenja mevluda. Sve više ga, po džamijama, učimo jednom godišnje, dok naše kuće ostaju željne mevludskih savjeta: A ko hoće da ga vatra ne prži, nek u srcu salavate zadrži. Zašto je to tako? Pred čim smo ustuknuli? Pred drugima? Pred sobom? Pred onim što nismo ili pred onim čemu težimo, a nismo u stanju biti? Pred tvrdnjama da učenje mevluda nije u islamskoj tradiciji? Da je novotarija (bidat)? Da ne pripada muslimanskom biću? Oh, Bože
Izložbu čini 15 panela koji predstavljaju autore mevluda u Bosni i Hercegovini: Ali-dede Bošnjaka, Sulejmana Čelebija, Saliha Gaševića, Muharema Dizdarevića, Arifa Sarajliju, Safet-bega Bašagića, hafiza Seida Zenunovića, Musu Ćazima Ćatića, Sejfullaha Prohu, Rešada Kadića, Ešrefa Kovačevića i Mustafu Jelovca. Rukopisi i štampana djela ovih autora čuvaju se u fondovima Biblioteke.
Imamo različite aktivnosti, a što je najvažnije, čuvamo tradiciju bosanskih muslimana kroz učenje mevluda. U svim našim centralnim džamijama ćemo proučiti mevlud, rekao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo dr. Abdulgafar ef. Velić
Mevludi su svoj procvat doživjeli u doba Osmanskog carstva, u kojem je 1588. godine mevlud proglašen za službeni praznik. S Osmanlijama je on došao i u današnju Bosnu i Hercegovinu, a od tada do danas Bošnjaci su ga obilježavali i učili. I danas u našoj kulturi posebno mjesto ima mevlud Sulejmana Čelebija pisan na osmanskom turskom jeziku, a u nekim je mjestima ostala tradicija učenja ovog mevluda u originalu. Neki su Bošnjaci kroz protekla stoljeća i sami napisali mevlude, a neki to i danas čine
Redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu dr. Mehmed Jahić začetnik je i glavni sponzor ideje da se svake prve subote u augustu u džamijskom prostoru u Parsovićima prouči mevlud u znak sjećanja na šehide. Profesor Jahić rodio se u ovom džematu (selo Kale) i svoj angažman na ovom memorijalnom dešavanju vidi kao skromni doprinos kulturi sjećanja na rodni zavičaj. Mevlud je s vremenom prerastao u tradiciju
Meho Hasanović rodio se u selu Šetić, iz kojeg je pobjegao dan prije masakra 760 bošnjačkih civila u Bijelom Potoku. Tada je ubijeno 48 ljudi iz njegovog sela, među kojima i Mehin otac, amidža, amidžići... Tada je imao petnaest godina. U Goduš je došao u septembru 1992. godine. Čim je došao na slobodnu teritoriju, kao petnaestogodišnjak, uzeo je pušku u ruke. Istina, bio je raspoređen u kuhinju
U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke 19. novembra otvorena je izložba “Mevlud u kulturi bosanskohercegovačkih muslimana”. Na izložbi su prikazani mevludski rukopisi i izdanja mevluda deset bošnjačkih autora, uz dobro osmišljene informativne panele na kojima su posjetiocima prezentirane osnovne informacije i dijelovi mevluda svakog autora ponaosob
Iako u knjigama nema zapisano kako se tačno uče tevhidi i mevludi, pravila ipak postoje i ona se prenose s koljena na koljeno. Žene koje ih uče nazivaju se bulama. O ovoj tradiciji kao i o samom pozivu bula razgovarali smo s nekoliko žena koje časno i dostojanstveno obavljaju ovaj poziv, a svojom borbom i snagom primjer su mnogim muslimankama
