Sandžačka mjesta koja će dominirati prostorom sevdalinke jesu Pljevlja, Plav i Gusinje, za šta razlog možemo prepoznati u većoj geografskoj blizini s centrima razvoja sevdalinke, kakvi su Sarajevo i Mostar, s jedne, te samim sklonostima stanovništva kojima je blizak sevdalinski senzibilitet, s druge strane. Time su se, zapravo, dobrano diferencirali Sjenica, Novi Pazar i Bijelo Polje kao prostori epskog svijeta, dok su Pljevlja, Plav i Gusinje dominantno lirski
Već godinama kontam i maštam, želio bih kupiti komad zemlje negdje daleko od grada i napraviti brvnaru. Ispod brvnare bih iskopao i ozidao poveliko sklonište, napunio ga potrepštinama koje bi nas gurale još neko vrijeme nakon kraja civilizacije i nestanka svijeta koji smo poznavali
Samo tijelo nad koje se nadnio Azrail razabire ajete koji upoređuju život sa suhim lišćem koje raznosi vjetar
Gorštak, naravno, na njih ne obraća pažnju. Vidio ih je kad je ušao i sve ostalo mu je jasno. Međutim, neki ne odustaju od pitanja. Nepoznati im nije bio posebno zanimljiv. Vreća jest. – Izgleda da je teško to ništa? – Ništa je uvijek teško. Najednom su svi počeli razmišljati o vreći. Otjerala ga žena pa ponio nešto crkavice da mu se nađe za početak. Možda nosi nešto vrijedno, a u vreći da se ne primijeti? Ko bi to samo pomislio
Masa je ljudi tada srećom zaustavljena, ali Bošnjaci se još uvijek, sporo i s otezanjem, okreću prema kibli. Možda je to zato što je lakše usvojiti jednu drugu izjavu koja se puno češće ističe od medija: “Kome, ba, da se mi prilagođavamo, neka se oni nama prilagođavaju!?” Bez ikakve želje da potičemo bilo kakvo nadmetanje između ovih dviju izjava, odnosno dva čovjeka koji su ih izrekli, treba tek upozoriti na dva postojeća koncepta.
Knjiga mojih života nije samo autobiografija već i posveta Sarajevu, njegovom mentalitetu, običajima, pravilima, od čijih će rasutih tragova Hemon izgraditi svoje “novo Sarajevo” u Chicagu.
Vrijeme je, s druge strane, učinilo svoje. Stanovnici Mostara, bez obzira na političke sklonosti, sve su manje raspoloženi za konfrontacije, svjesni da one pogoduju isključivo političkim oligarhijama, protagonistima koji ni duševno ni džepno ne osjećaju posljedice ekonomske stagnacije u svim njenim manifestacijama. Brojna zbivanja u posljednje vrijeme, na planu kulture i sporta primjerice, potvrđuju da se građani orijentiraju prema stvarnosti i okreću životu, a ne sanjarenjima
Ramazan je jedna od velikih tema usmene, divanske i novije bošnjačke književnosti. Brojni su autori u ovom mjesecu prepoznali identitarni topos pogodan za literarnu obradu, pa su u ramazanu pronalazili temu, motivacijski mehanizam, simbol... Stoga ćemo podsjetiti na neke od najboljih priča i pjesama u bošnjačkoj književnosti posvećenih ramazanu i njegovim refleksijama na kulturu Bošnjaka
Za vrijeme Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina bila je dio NDH. Zbog toga je i jezička politika u Bosni i Hercegovini u to vrijeme bila dio ukupne jezičke politike NDH, ali je imala i nekih svojih specifičnosti. Jedna od njih jeste i naredba velikog župana Omerovića “o nazivu sjedišta Velike župe Vrhbosna” od 23. juna 1941. godine, prema kojoj se “sjedište ove župe u govoru i pismu ima nazivati Sarajvo”, a ne Sarajevo.
Doprla je ta riječ i do bosanskog jezika. Odomaćila se i među Bošnjacima. Neki su od njih ženskoj djeci nadijevali ime Almasa, želeći tako naglasiti svoju radost novorođenčetu i činjenicu da im je njihovo čedo možda i draže od dragog kamena
